× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

18. travnja ove godine navršilo se 22. godine od pokušaja Armije BiH da zauzimanjem sela Višnjica Gaj iz pravca Visokog preko Gomionice, najprije presiječe, a potom i zauzme teritorij općine Kiseljak.

 18. travnja ove godine navršilo se 22. godine od pokušaja Armije BiH da zauzimanjem sela Višnjica Gaj iz pravca Visokog preko Gomionice, najprije presiječe, a potom i zauzme teritorij općine Kiseljak.

Na taj bi način Armije BiH zauvijek protjerala Hrvate iz općina Lepeničke doline; Kiseljaka, Kreševa i Fojnice. Zapovjed o akciji koja je trebala biti početak progona hrvatskog naroda iz ovog dijela središnje Bosne, 17. travnja 1993. godine potpisao je general Enver Hadžihasanović.

U zapovjedi koju je bivši zapovjednik Trećeg korpusa Armije BiH potpisao u Zenici, zatražena je procjena stanja na terenu te iznesen prijedlog kako zauzeti položaje na terenu.

„Provjerite i odmah procjenite stanje u Kiseljaku, a na osnovu toga sa vašim snagama iz Kiseljaka razoružajte i zaposjednite sve prostore koje zaposjeda HVO. Ako je moguće ocjenite snage i sredstva za blokadu prilaza iz Fojnice“, pisao je svojim podređenim general Armije BiH.

Za akciju je bio zadužen poseban odred Armije BiH „Jasikovica“, a činili su ga pripadnici Armije BiH iz naselja koja gravitiraju masivu istoimene planine, od Crnića u općini Kreševo, preko nekoliko sela u Kiseljaku među kojima su i Višnjica Gaj, Doci te druga naselja u župi Gromiljak do Ostružnice u općini Fojnica.

Krvavi sukobi u Višnjica Gaju nisu prošli bez žrtava. Među šest Hrvata koji su stradali u prva dva dana je i 13-godišnji Goran Drmač. Ubijen je snajperskim hicem dok se igrao u dvorištu djedove kuće. Za ovaj zločin kao ni ostale zločine nad hrvatskim žrtvama Kiseljaka, Fojnice i Kreševa nikad nitko nije odgovarao.

Na to su i ove godine, prilikom obilježavanja 22. obljetnice stradanja Hrvata u Višnjica Gaju, upozorili predstavnici Udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

„Dok se nas privodi kao najveće kriminalce i procesuira od Haaga do Sarajeva, za zločine nad hrvatskim žrtvama još nitko nije odgovarao. Ispada da su se Hrvati sami ubijali, sami sebe zatvarali u logore. Pogledajte samo statistiku osuđujućih presuda nad Hrvatima i skoro nijednu optužnicu protiv Bošnjaka za koje ispada da su u ratu koristili pištolje na vodu pa nikoga nisu ni mogli ozlijediti “, poručio je sarkastično Miroslav Škoro, dopredsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Srednjobosanske županije.

Pored članova Udruga proisteklih iz Domovinskog rata Kiseljaka, Fojnice te drugih općina Srednjobosanske županije, odnosno županijskih Udruga, hrvatskim žrtvama Višnjica Gaja poklonili su se i hrvatskim politički predstavnici na svim razinama vlasti, od općinske, županijske do federalne. Molitvu za duše poginulih branitelja predvodio je don Marko Perić, župnik župe Gromiljak.

Događaji u Višnjica Gaju iz travnja 93 godine bili su uvod u krvavi rat Armije BiH i HVO koji su Hrvati Kiseljaka platili sa više od 400 života. Nadljudskim naporima hrvatskim braniteljima uspjelo je obraniti se od daleko nadmoćnijeg neprijatelja, držati više od 70 kilometara crte obrane, iako su bili u potpunom okruženju Armije BiH.

Više od dva desetljeća istina o stradanju Hrvata Kiseljaka i Lepeničke doline ne dopire do javnosti, a još manje pravosuđa koje je ostalo slijepo i nijemo na hrvatske žrtve, upozorili su i prilikom obilježavanja 22 obljetnice stradanja Hrvata u Višnjica Gaju članovi Udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST

18. travnja ove godine navršilo se 22. godine od pokušaja Armije BiH da zauzimanjem sela Višnjica Gaj iz pravca Visokog preko Gomionice, najprije presiječe, a potom i zauzme teritorij općine Kiseljak.

 18. travnja ove godine navršilo se 22. godine od pokušaja Armije BiH da zauzimanjem sela Višnjica Gaj iz pravca Visokog preko Gomionice, najprije presiječe, a potom i zauzme teritorij općine Kiseljak.

Na taj bi način Armije BiH zauvijek protjerala Hrvate iz općina Lepeničke doline; Kiseljaka, Kreševa i Fojnice. Zapovjed o akciji koja je trebala biti početak progona hrvatskog naroda iz ovog dijela središnje Bosne, 17. travnja 1993. godine potpisao je general Enver Hadžihasanović.

U zapovjedi koju je bivši zapovjednik Trećeg korpusa Armije BiH potpisao u Zenici, zatražena je procjena stanja na terenu te iznesen prijedlog kako zauzeti položaje na terenu.

„Provjerite i odmah procjenite stanje u Kiseljaku, a na osnovu toga sa vašim snagama iz Kiseljaka razoružajte i zaposjednite sve prostore koje zaposjeda HVO. Ako je moguće ocjenite snage i sredstva za blokadu prilaza iz Fojnice“, pisao je svojim podređenim general Armije BiH.

Za akciju je bio zadužen poseban odred Armije BiH „Jasikovica“, a činili su ga pripadnici Armije BiH iz naselja koja gravitiraju masivu istoimene planine, od Crnića u općini Kreševo, preko nekoliko sela u Kiseljaku među kojima su i Višnjica Gaj, Doci te druga naselja u župi Gromiljak do Ostružnice u općini Fojnica.

Krvavi sukobi u Višnjica Gaju nisu prošli bez žrtava. Među šest Hrvata koji su stradali u prva dva dana je i 13-godišnji Goran Drmač. Ubijen je snajperskim hicem dok se igrao u dvorištu djedove kuće. Za ovaj zločin kao ni ostale zločine nad hrvatskim žrtvama Kiseljaka, Fojnice i Kreševa nikad nitko nije odgovarao.

Na to su i ove godine, prilikom obilježavanja 22. obljetnice stradanja Hrvata u Višnjica Gaju, upozorili predstavnici Udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

„Dok se nas privodi kao najveće kriminalce i procesuira od Haaga do Sarajeva, za zločine nad hrvatskim žrtvama još nitko nije odgovarao. Ispada da su se Hrvati sami ubijali, sami sebe zatvarali u logore. Pogledajte samo statistiku osuđujućih presuda nad Hrvatima i skoro nijednu optužnicu protiv Bošnjaka za koje ispada da su u ratu koristili pištolje na vodu pa nikoga nisu ni mogli ozlijediti “, poručio je sarkastično Miroslav Škoro, dopredsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Srednjobosanske županije.

Pored članova Udruga proisteklih iz Domovinskog rata Kiseljaka, Fojnice te drugih općina Srednjobosanske županije, odnosno županijskih Udruga, hrvatskim žrtvama Višnjica Gaja poklonili su se i hrvatskim politički predstavnici na svim razinama vlasti, od općinske, županijske do federalne. Molitvu za duše poginulih branitelja predvodio je don Marko Perić, župnik župe Gromiljak.

Događaji u Višnjica Gaju iz travnja 93 godine bili su uvod u krvavi rat Armije BiH i HVO koji su Hrvati Kiseljaka platili sa više od 400 života. Nadljudskim naporima hrvatskim braniteljima uspjelo je obraniti se od daleko nadmoćnijeg neprijatelja, držati više od 70 kilometara crte obrane, iako su bili u potpunom okruženju Armije BiH.

Više od dva desetljeća istina o stradanju Hrvata Kiseljaka i Lepeničke doline ne dopire do javnosti, a još manje pravosuđa koje je ostalo slijepo i nijemo na hrvatske žrtve, upozorili su i prilikom obilježavanja 22 obljetnice stradanja Hrvata u Višnjica Gaju članovi Udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.