I 555 godina poslije, mišljenja o dobrobiti Ahdname za katolički puk u BiH su duboko podijeljena

       Ovog vikenda u Fojnici franjevci Bosne Srebrene sa svojom subraćom iz šest franjevačkih provincija, različitim programima, od vjerskih i duhovnih do znanstvenih i kulturnih, u Fojnici obilježavaju dvije obljetnice. Radi se o sjećanju na dva susreta franjevaca od kojih se jedan dogodio u  blizini Samostana,  na polju Milodraž u susjednom Kiseljaku. Prvi događaj kojeg franjevci obilježavaju je 800. obljetnica susreta svetog Franje Asiškog i sultana Malika Al-Kamila.  Drugi događaj koji je na prostorima BiH ostavio puno više traga je susret fra Anđela Zvizdovića i tadašnjeg turskog osvajača sultana Mehmeda el-Fatiha. Iz susreta koji se dogodio 28. svibnja 1463 godine na Milodražu proizašla je Ahdnama, dokument koji se i danas čuva u fojničkome samostanu. Iako je ovim dokumentom sultan Mehmed el-Fatih jamčio katolicima slobodno ispovijedanje vjere, brojni su događaji, progoni katolika, okrutna obustava i prisilni prelasci na Islam kroz idućih pet stoljeća doveli do toga da su mišljenja o dobrobiti Ahdname prije svega za katolike u Bosni,  duboko podijeljena. Kreću su od tvrdnji da je Ahdnama preteča povelje o ljudskim pravima do teza da je Ahdnama bila tek mrtvo slovo na papiru, znak dodvoravanja osvajaču od kojeg mnogi nisu vidjeli nikakve koristi jer su katolici kroz stoljeća na ovim prostorima proganjani. Usprkos svemu, franjevci su smatrali da fra Anđeo Zvizdović zaslužuje počasno mjesto u dvorištu samostana Duha svetoga te mu je spomenik, rad kipara Mile Blaževića ovih dana svečano otkriven. „Spomenik fra Anđelu Zvizdoviću spomenik je traženju načina života ovdje. Svima koji kažu da je Ahdnama potvrda ropstva, ja bi odgovorio da ne znam kako ćemo to mi katolici u BiH opstati ovdje ukoliko se ne ugledamo na fra Anđela Zvizdovića. Rekao bi i da danas imamo puno sultana, a malo fra Anđela na čijem primjeru jedino možemo graditi svoj ostanak i opstanak na ovim prostorima, u ovom prelijepoj zemlji u kojoj uz međusobni dijalog ima mjesta i prostora za sve“, kazao je prije otkrivanja spomenika fra Anđelu Zvizdoviću fra Mirko Majdandžić, fojnički gvardijan naglašavajući kako je upravo ova godina godina dijaloga.

Organizatori događaja kojim se u Fojnici ovog vikenda obilježavaju dvije obljetnice susreta franjevaca s turskim osvajačima su Južnoslavenska konferencija OFM,  Slovenija, Hrvatska i BiH, potom Franjevačke provincije Svetog Križa i Bosne Srebrene te Franjevački samostan Duha Svetoga. Gradnju spomenika fra Anđelu Zvizdoviću pomogli su „oni koji vole BiH“, naveli su fojnički fratri. Pitanje koje je i ovog puta ostalo bez odgovora je i vole li je oni koji su prije nepunih 26 godina naredili ubojstvo gvardijana i vikara fra Nikice Miličevića i fra Leona Migića. Fra Leon i fra Nikica su 13 studenog 1993. godine ubijeni na pragu Franjevačkog samostana u Fojnici, samo nekoliko metara od spomenika fra Anđelu Zvizdoviću, ubojica je osuđen te više puta pomilovan dok su nalogodavci ostali skriveni. U duhu dijaloga koji se promovira ovih dana u Fojnici, otkrivanje i kažnjavanje nalogodavaca  okrutnog ubojstva fojničkog gvardijana i vikara, kao i progona fojničkih Hrvata u proteklome ratu,  vjerojatno ni ove godine neće biti spomenuti, a još je manje vjerojatno da će se tražiti njihovo rasvjetljavanje .

artinfo.ba