× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

ljeciliste zgrada rusenje

Jučer je u središtu Kiseljaka srušena stara zgrada lječilišta u Ulizi žrtava Domovinskog rata. Zgrada je već odavno nažalost predstavljala i potencijalnu opasnost zbog urušavanja a njenim uklanjanjem počet će radovi na izgradnji Trga Joze Penave, jednog od uglednijih i poznatijih Kiseljačana.

Jozo Penava (Palež, Kiseljak, 26. svibnja 1909., - Sarajevo, 17. siječnja 1987.) je bio hrvatski glazbeni producent, skladatelj, aranžer, vokalni i instrumentalni interpretator iz Bosne i Hercegovine. Mnogo je pridonio kvalitetnoj narodnoj pjesmi, posebno sevdalinki i takozvanim „novokomponiranim narodnim pjesmama“ koje je radio na elementima folklornog nasljeđa srednjeg Balkana. Nesumnjivo je najznačajniji i najproduktivniji bosanskohercegovački stvaratelj. Rođen je u Paležu kod Kiseljaka u obitelji Hrvata. Kao mladić učio je za pekara. Zanat je izučio kao vrlo mlad, ali ga rano ustajanje i rad na visokim temperaturama nikada nisu privlačili. Strast prema glazbi bila je jača. Nakon što je odslužio vojsku u Somboru 1939. godine nastale su njegove prve pjesme: "Sa prozora" i "U baštici, kraj bijele ružice". Upisao je glazbenu školu gdje je stekao glazbena znanja. Jedan je od osnivača „Radio Sarajeva“ nakon drugog svjetskog rata. Penava je vodio je Tamburaški orkestar Radio Sarajeva više od dvadeset godina.

Neki od najvećih pjevača narodne glazbe svih vremena pjevali su Penavine pjesme, među kojima su: Safet Isović, Zaim Imamović, Nada Mamula, Nedžad Salković, Vida Pavlović, Silvana Armenulić, Meho Puzić, Beba Selimović, Nedjeljko Bilkić, Zehra Deović, Himzo Polovina, Zori Dubljević i mnogim drugim, kojima je bio i korepetitor. Jozo Penava bio je i glazbeni pedagog. Potaknut uspjehom Penavinih, Petkovićevih i Imamovićevih autorskih radova, i drugi su glazbenici skladali sevdalnike, poput Ismeta Alajbegovića Šerbe. Skladao je preko pet desetljeća uključujući i pjesmu o Kiseljaku.

{jlex}picasa:114258804164824292576/6549437739209110161{/jlex}

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST

ljeciliste zgrada rusenje

Jučer je u središtu Kiseljaka srušena stara zgrada lječilišta u Ulizi žrtava Domovinskog rata. Zgrada je već odavno nažalost predstavljala i potencijalnu opasnost zbog urušavanja a njenim uklanjanjem počet će radovi na izgradnji Trga Joze Penave, jednog od uglednijih i poznatijih Kiseljačana.

Jozo Penava (Palež, Kiseljak, 26. svibnja 1909., - Sarajevo, 17. siječnja 1987.) je bio hrvatski glazbeni producent, skladatelj, aranžer, vokalni i instrumentalni interpretator iz Bosne i Hercegovine. Mnogo je pridonio kvalitetnoj narodnoj pjesmi, posebno sevdalinki i takozvanim „novokomponiranim narodnim pjesmama“ koje je radio na elementima folklornog nasljeđa srednjeg Balkana. Nesumnjivo je najznačajniji i najproduktivniji bosanskohercegovački stvaratelj. Rođen je u Paležu kod Kiseljaka u obitelji Hrvata. Kao mladić učio je za pekara. Zanat je izučio kao vrlo mlad, ali ga rano ustajanje i rad na visokim temperaturama nikada nisu privlačili. Strast prema glazbi bila je jača. Nakon što je odslužio vojsku u Somboru 1939. godine nastale su njegove prve pjesme: "Sa prozora" i "U baštici, kraj bijele ružice". Upisao je glazbenu školu gdje je stekao glazbena znanja. Jedan je od osnivača „Radio Sarajeva“ nakon drugog svjetskog rata. Penava je vodio je Tamburaški orkestar Radio Sarajeva više od dvadeset godina.

Neki od najvećih pjevača narodne glazbe svih vremena pjevali su Penavine pjesme, među kojima su: Safet Isović, Zaim Imamović, Nada Mamula, Nedžad Salković, Vida Pavlović, Silvana Armenulić, Meho Puzić, Beba Selimović, Nedjeljko Bilkić, Zehra Deović, Himzo Polovina, Zori Dubljević i mnogim drugim, kojima je bio i korepetitor. Jozo Penava bio je i glazbeni pedagog. Potaknut uspjehom Penavinih, Petkovićevih i Imamovićevih autorskih radova, i drugi su glazbenici skladali sevdalnike, poput Ismeta Alajbegovića Šerbe. Skladao je preko pet desetljeća uključujući i pjesmu o Kiseljaku.

{jlex}picasa:114258804164824292576/6549437739209110161{/jlex}

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.