Za ubojstvo šestoro Hrvata među kojima je i 13-godišnji dječak nitko nije procesuiran
Misom zadušnicom u župnoj crkvi Imena Marijina u Gromiljaku koju je predvodio gromiljački župnik don Ilija Karlović, te molitvom i polaganjem vijenaca pred Spomen križem u Višnjica Gaju, ove je nedjelje obilježeno četvrt stoljeća od stradanja šestoro Hrvata, uglavnom civila u ovom kiseljačkom naselju u župi Gromiljak.
Jednako kao i ratne 1993. godine bio je sunčan proljetni dan, prisjetili su se sudionici krvavog početka još krvavijeg rata na ovim prostorima. A počeo je agresijom Armije BiH na Hrvate Kiseljaka upravo u Višnjica Gaju. Već prvog dana šestoro mrtvih među kojima i 13- godišnji Goran Drmač koji je ubijen dok se igrao u djedovu dvorištu.
"Mi smo tada samo branili, pokušavajući zaštiti vlastite obitelji i domove te ostati ovdje. Nitko od nas ne negira da žrtava ima i na drugoj strani, ali za njih su pokrenuti brojni, uglavnom montirani procesi, dok za naše žrtve nije napisana niti jedna optužnica. Zbog svega toga mi se i danas borimo za pravo na istinu, ne zaboravljajući svoje žrtve i odajući im dužnu počast kako smo to učili i ove nedjelje, najbliže 18. travnja kada se navršilo 25 godina zločina nad Hrvatima, ujedno i početka agresije Armije BiH na ove prostore", kaže Miroslav Škoro, predstavnik Koordinacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata općine Kiseljak.
Prema ratnim dokumentima koji su bili na raspolaganju i domaćem i međunarodnom pravosuđu, plan Armije BiH bio je da zauzimanjem sela Višnjica Gaj iz pravca Visokog preko Gomionice, najprije presiječe, a potom i zauzme teritorij općine Kiseljak. Na taj bi im način uspjelo zauvijek protjerati Hrvate iz općina Lepeničke doline: Kiseljaka, Kreševa i Fojnice. Zapovjed o akciji koja je trebala biti početak progona hrvatskog naroda iz ovog dijela središnje Bosne, 17. travnja 1993. godine potpisao je general Enver Hadžihasanović. U zapovjedi koju je bivši zapovjednik Trećeg korpusa Armije BiH potpisao u Zenici, zatražena je procjena stanja na terenu te iznesen prijedlog kako zauzeti položaje na terenu.
"Provjerite i odmah procjenite stanje u Kiseljaku, a na osnovu toga sa vašim snagama iz Kiseljaka razoružajte i zaposjednite sve prostore koje zaposjeda HVO. Ako je moguće ocjenite snage i sredstva za blokadu prilaza iz Fojnice", pisao je svojim podređenim general Armije BiH.
Za akciju je bio zadužen poseban odred Armije BiH "Jasikovica", a činili su ga pripadnici Armije BiH iz naselja koja gravitiraju masivu istoimene planine, od Crnića u općini Kreševo, preko nekoliko sela u Kiseljaku među kojima su i Višnjica Gaj, Doci te druga naselja u župi Gromiljak do Ostružnice u općini Fojnica.
Ovih činjenica koje ne zanimaju pravosuđe, već 25 godina prisjećaju sudionici krvavog početka rata, koji uz obitelji stradalih, čelnike Udruga proizašlih iz Domovinskog rata kao i hrvatske političke predstavnike odaju počast žrtvama. S oltara župne crkve u Gromiljaku pred kojim su i ove godine bile izložene fotografije poginulih hrvatskih branitelja iz ove župe, gromiljački župnik don Ilija Karlović obraćajući se vjernicima u nedjelju koju Katolička crkva obilježava kao nedjelju dobrog pastira, istaknuo je kako je dobar pastir spreman život položiti za svoje stado.
"I naši su poginuli branitelji poput dobrih pastira jer su svoje živote dali za nas da bismo ostali ovdje", poručio je don Ilija.
Uz obitelji poginulih branitelja, uspomeni na hrvatske žrtve u Višnjica Gaju poklonili su se i čelnici općinskih, županijskih ali i krovnih Udruga proizašlih iz Domovinskog rata kao i brojno izaslanstvo hrvatskih dužnosnika na svim razinama vlasti predvođeno Lidijom Bradara, predsjedateljicom Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.
artinfo.ba/ap
