Iz Krivičnog zakona BiH uskoro se brišu odredbe koje su dopuštale nezakonito prisluškivanje
Regionalna antikorupcijska inicijativa (RAI) u suradnji s Centrom za poslovne studije (CEPS) u Kiseljaku i Agencijom za prevenciju korupcije i koordinacije borbe protiv korupcije (APIK) organizirala je Okrugli stol na temu "Primjene posebnih istražnih radnji u istragama kaznenih djela korupcije, dobre prakse i izazovi“. Okupio je ugledne međunarodne stručnjake među kojima su bili i Vladan Joksimović, tajnik RAI, Tomislav Ćurić, stručnjak za suzbijanje korupcije te Drago Kos, međunarodnog stručnjaka iz iste oblasti. Okrugli stol organiziran je s ciljem podupiranja provedbe mjera iz Strategije suzbijanja korupcije u BiH predviđene u Strateškom cilju "Poboljšanje učinkovitosti pravosudnih institucija i tijela za provedbu zakona na planu suzbijanja korupcije".
Razmjenom iskustava i najboljih praksi u primjeni posebnih istražnih radnji u istragama kaznenih djela s obilježjima korupcije u BiH kao i državama regije, sudionici su se tijekom rasprave dotaknuli i međunarodnih standarda prilikom poduzimanja posebnih istražnih radnji, koje obvezno uključuju i zaštitu ljudskih prava. U tom konkteksu spomenuti su i slučajevi zlouporabe prisluškivanja koji su zabilježeni u BiH zbog kojih Ustavni sud BiH uskoro briše dijelove Zakona o krivičnom postupku. Naime, odredbe zakona koje su proglašene nezakonitim tužitelju su omogućavale "oprost" krivičnih djela. Na ovaj način tužitelj je preuzimao ulogu Suda, a otužene pretvarao u svjedoke, po vlastitom nahođenju. Važan segment ovog Zakona, o čemu se posebno raspravljalo u Kiseljaku, je mehanizmima zaustavljanja širokog tumačenja „posebnih istražnih radnji“ koje su shvaćene uglavnom kao mjere prisluškivanja. Potvrđuje to niz afera prisluškivanja u BiH, od bivšeg glavnog državnog tužitelja Milorada Barašina do aktualne državne tužiteljice Gordane Tadić. Za razliku od transkripata njihovih razgovora koji su bili dostupni javnosti, nejasno je ostalo tko ih je i po čijem nalogu prisluškivao. Ovakvo shvaćanje „posebnih istražnih radnji“ bio je povod Ustavnom sudu BiH za stavljanje izvan snage pojedinih odredbi Zakona o krivičnom postupku.
"Posebne istražne radnje smiju se koristiti tek nakon što istražitelji imaju jasne dokaze protiv osumnjičenog, a ovaj im je postupak potreban kako bi ih učvrstili. Posebne istražne radnje ne smiju biti početak istrage kao što se to događalo kod nas gdje je proces bio upravo obrnut. Ono što je nezakonito jeste da posebne istražne radnje budu početak istrage pa da se zahvaljujući njima otkrivaju krivična djela. Cilj posebnih istražnih radnji je istražiti kazneno djelo kako bi se došlo do počinitelja, ili više njih, a ne zlouporabama istražiti pojedinca kako bi mu se 'našlo neko djelo'", kazao je Vjekoslav Vuković, jedan od izlagača na temu„Primjena posebnih istražnih radnji u istragama korupcijskih krivičnih djela“.
"Posebne istražne radnje su samo smjernica gdje se nalaze inicijalni dokazi za podizanje optužnice. Kod nas se događalo da tužitelj odobri ovaj postupak bjanko nalogom da bi ga sigusnosne agencije zlouporabile te bi snimci političara završavali u javnosti. Budući da je procedura prikupljanja dokaza na ovakav način nezakonita, oni se ne mogu koristiti na Sudu te je njihova jedina svrha medijsko propagandna", jedan je od zaključaka Okruglog stola u Kiseljaku.
Kako bi novi izmijenjeni Zakon otklonio mogućnosti zlouporabe, a posebno u političke svrhe, CEPS se odlučio na niz aktivnosti čiji je cilj pozitivno utjecati na izradu novog zakona, ističu u ovoj visokoškolskoj ustanovi.
Važnost presude Ustavnog suda koja briše nezakonite odredbe uskoro bi mogla postati zanimljiva javnmosti jer za nekoliko dana neustavni dijelovi Zakona o krivičnom postupku će biti izbrisani kao i dijelovi Izbornog zakona koji su također proglašeni neustavnim, istaknuto je nakon Okruglog stola u Kiseljaku.
artinfo.ba
