Može li netko zamisliti kakva bi se halabuka podigla da, primjerice, vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji ukinu islamsku vjeronauku u Stocu ili da pak bošnjačkoj djeci diskriminacijski ponude "izbor" da mogu učiti iz knjiga za katolike ili pak da, primjerice, bosanski uče iz udžbenika hrvatskog jezika. Od Misije OESS-a, stranih diplomata, do ministrice obrazovanja, vjerojatno bi se svi strčali kako bi upozorili na kršenje temeljnih ljudskih prava i sloboda. Istodobno, to se godinama, više od dva desetljeća, događa u glavnom gradu Sarajevu gdje je u javnim školama, uz iznimku obrazovnih institucija kojima upravlja Katolička crkva, to upravo postalo pravilo. Dovoljno je pogledati autore odobrenih udžbenika vjeronauka, sve su od El-Kalema, izdavačke kuće Islamske zajednice u BiH.

Ništenje identiteta

Tako su, primjerice, vjeronauk za završni, deveti razred napisali autori Hazema i Ibro Ništović te Nesur Valjevac. Ni jedan, barem službeno odobreni, udžbenik nije namijenjen za pravoslavni ili katolički vjeronauk. Identično se, primjerice, odnosi i na udžbenike nacionalnih jezika. Tako se navode samo udžbenici iz bosanskog jezika izdavačkih kuća Sarajevo Publishing ili pak Bosanske riječi...

Cijeli tekst čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH

artinfo.ba | preuzeto s portala vecernji.ba