vrganji

Ovogodišnja sezona gljiva u Bosni i Hercegovini bolja je nego mnoge prethodne, a mogućnost za relativno laku zaradu u šume je privukla veliki broj tragača za vrganjima i drugim komercijalnim vrstama.

Boro Marić, instruktor gljivarstva, tvrdi da je ovaj period neuobičajeno dobar za gljive, kao i da u posljednjih desetak godina nije bilo gljiva kao sada.

"Gljiva ima jako puno, komercijalne vrste koje se kod nas skupljaju su vrganj, lisičarka, crna truba, prosenjak i još nekoliko ljekovitih gljiva koje se otkupljuju", kazao je Marić.

Godišnja zarada i do 20 tisuća KM

Vrganji se na većini otkupnih stanica plaćaju po pet KM za kilogram, a u maloprodaji cijene su i veće.

"Može se zaraditi veliki novac u sezonama, to su uglavnom proljeće, kad kreće smrčak i neke proljetne vrste gljiva, smrčak je i najskuplji, u ljeto kada naiđu vlažni valovi, kad ima više kiše, a jesen da i ne govorim, od polovine septembra, pa do polovine studenog", izjavio je Boro Marić.

Postoje i procjene da oni koji dobro poznaju gljive godišnje mogu “ubrati” i po 20.000 KM. Marić kaže da nije siguran koliko se prijavljuje prihoda firmi koje otkupljuju gljive, ali da se sigurno radi o tonama po jednom beraču. Istakao je da cijena vrganja ide i do osam KM, a da je on za dva-tri sata ubrao 20 kilograma, što svakako ide u prilog boljoj zaradi.

"Ako ih ima, može da se zaradi, pogotovo ako se te gljive dobro osuše. Suhe gljive, kad im nije sezona, u zimu, su mnogo skuplje i ljudi koji sakupljaju mogu još veću cijenu da postignu", rekao je on.

Jedan od većih problema u gljivarstvu je neznanje. Ljudi često vrlo površno posmatraju svijet gljiva i gljivarstvo. Zarada mami, ali gljive znaju biti jako opasne, upozorava naš sugovornik.

artinfo.ba | preuzeto s portala centralna.ba

ART BLOG NAŠA DIJASPORA NATJEČAJI MARKETING POŠALJITE VIJEST

vrganji

Ovogodišnja sezona gljiva u Bosni i Hercegovini bolja je nego mnoge prethodne, a mogućnost za relativno laku zaradu u šume je privukla veliki broj tragača za vrganjima i drugim komercijalnim vrstama.

Boro Marić, instruktor gljivarstva, tvrdi da je ovaj period neuobičajeno dobar za gljive, kao i da u posljednjih desetak godina nije bilo gljiva kao sada.

"Gljiva ima jako puno, komercijalne vrste koje se kod nas skupljaju su vrganj, lisičarka, crna truba, prosenjak i još nekoliko ljekovitih gljiva koje se otkupljuju", kazao je Marić.

Godišnja zarada i do 20 tisuća KM

Vrganji se na većini otkupnih stanica plaćaju po pet KM za kilogram, a u maloprodaji cijene su i veće.

"Može se zaraditi veliki novac u sezonama, to su uglavnom proljeće, kad kreće smrčak i neke proljetne vrste gljiva, smrčak je i najskuplji, u ljeto kada naiđu vlažni valovi, kad ima više kiše, a jesen da i ne govorim, od polovine septembra, pa do polovine studenog", izjavio je Boro Marić.

Postoje i procjene da oni koji dobro poznaju gljive godišnje mogu “ubrati” i po 20.000 KM. Marić kaže da nije siguran koliko se prijavljuje prihoda firmi koje otkupljuju gljive, ali da se sigurno radi o tonama po jednom beraču. Istakao je da cijena vrganja ide i do osam KM, a da je on za dva-tri sata ubrao 20 kilograma, što svakako ide u prilog boljoj zaradi.

"Ako ih ima, može da se zaradi, pogotovo ako se te gljive dobro osuše. Suhe gljive, kad im nije sezona, u zimu, su mnogo skuplje i ljudi koji sakupljaju mogu još veću cijenu da postignu", rekao je on.

Jedan od većih problema u gljivarstvu je neznanje. Ljudi često vrlo površno posmatraju svijet gljiva i gljivarstvo. Zarada mami, ali gljive znaju biti jako opasne, upozorava naš sugovornik.

artinfo.ba | preuzeto s portala centralna.ba

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

E-mail

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2022 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17