Iako je Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH uspio nakon više od dva mjeseca završiti sjednicu započetu krajem listopada, unatoč činjenici da na dnevnom redu nije bilo niti jednog zakona, strategije ili nekog za stanovnike Federacije BiH životno važnog dokumenta, nastavak sjednice obilježile su i burne raspave koje su rezultirale neprihvaćanjem pojedinih točaka dnevnog reda..
Prvi povod žustroj raspravi bila su dva izvješća o radu Povjerenstva za vrijednosne papire FBiH, o radu u 2022.-oj i finacijskom planu za prošlu godinu. Izvješće o oba dokumenta zastupnicima je podnio Esad Đelilović, član Povjerenstva.
On je zastupnicima kazao kako su politički pritisci na rad KVP prošlost, ali i dalje rade pod pritiskom određenih interesnih skupina i njihovih medija. Dva pokušaja atentata na bivšeg predsjednika KVP Mateja Živkovića Đelilović je nazvao ranjavanjem, a na Živkovićeve optužbe da su naručitelji atentata članovi KVP uzvratio je tužbom zbog klevete.
"Pretprošlu godinu je obilježio nemili događaj, ranjavanje kolege Živkovića. Osudili smo taj postupak i stavili se na raspolaganje agencijama koje provode istragu", kazao je Đelilović. Na konstataciju da je u pitanju ranjavanje, a ne pokušaj ubojstva reagirali su neki od hrvatskih zastupnika.
"Na jednog od člana Povjerenstva dva je puta izvršen atentat. Povjerenstvom bi se trebale pozabaviti druge institucije i tu je netko zaslužio dobar broj godina zatvora", kazao je zastupnik HSS BiH Mario Karamatić.
Kritike na rad KVP FBiH odnosile su se i na loše tržište kapitala, te činjenicu da građanima FBiH nije omogućeno trgovati kriptovalutama.
"Moj poznanik koji je trgovao kriptovalutama nije mogao platiti porez u Federaciji BiH niti podići zarađeni novac u bilo kojoj banci. Bio je prisiljen otići u Hrvatsku i sve završiti u roku od pola sata", kazao je Karamatić. Manjak investicija posljedica je izgubljenog povjerenja u Povjerenstvo kao regulatora tržita kapitala u Federaciji BiH, a ni zakonska rješenja po kojima radi nisu u skladu s potrerbama tržišta dionica i kapitala što u značajnoj mjeri usporava investicije, čulo se tijekom rasprave. Izvješća koja se odnose na rad KVP FBiH nisu dobila podršku zastupnika kao ni zaključci po kojima je o stanju u KVP trebala biti održana posebna tematska sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, inicirana izmjena zakonske legislative u Federaciji o tržištu kapitala i KVP, kao i zakonsko uređenje trgovine kriptovalutama.
Nakon izvješća o radu KVP, burnu rasprava izazvala je i Rezolucija o pružanju pomoći civilnom stanovništvu Gaze čiji su predlagatelji klubovi zastupnika Naše stranke, SDP-a BiH, Naroda i pravde, Pomaka, HDZ BiH i HDZ 1990 i PDA. Rezolucija je povučena s dnevnog reda nakon pokušaja zastupnika oporbenog DF-a da se u dokument uvrsti termin genocid.
"Od stranaka Trojke zahtijevam da se u tekst doda kvalifikacija genocid, a ne prekomjerna uporaba sile. U tekstu kako je predložena Rezolucija kao da je pisana u dogovoru s izraelskim predsjednikom", kazao je zastupnik DF-a Mahir Mešalić.
Zastupniku HRS-a Slavenu Ragužu zasmetalo je pak što se Hamas u tekstu Rezolucije naziva militantnom skupinom, a ne terorističkom organizacijom.
"I po bezbroj europskih izvješća i po izvješćima UN-a Hamas nije nikakva militantna skupina nego teroristička organizacija. U rezoluciji stoji da je to militantna skupina. Tamo se isključivo govori o komunikaciji s palestinskim vlastima. Svi znamo tko su u ovom trenutku i na koji način su došle civilne vlasti. To je taj isti Hamas. I ja da komuniciram s tim ljudima koji su sudjelovali u zločinima na hrvatskim narodom u središnjoj Bosni ne pada mi na pamet", kazao je Raguž tijekom burne rasprave koja je rezultirala povlačenjem Rezolucije s dnevnog reda dokazujući još jednom da je biranje strana u ratu na Bliskom istoku štetno za BiH.
