Za vrijeme američke turneje šef diplomacije BiH dao je intervju Večernjaku. Govorio je o dojmovima susreta s dužnosnicima SAD-a, ali i sve glasnijim nagađanjima da postoje ozbiljni otpori davanju "zelenoga svjetla" za otvaranje pregovora s Europskom unijom.
Večernji list: Kako ste zadovoljni susretima u SAD-u i razumijevanju jednog ipak novog političkoga elana kojemu svjedočimo u BiH od vlasti na državnoj razini?
- Moram još jedanput javno reći da su Sjedinjene Američke Države zapravo najvažniji strateški partner Bosne i Hercegovine na putu k europskim i euroatlantskim integracijama. Čini mi se da ponajbolje i s najviše razumijevanja prate procese u Bosni i Hercegovini. Ovdje uistinu nailazimo na plodno tlo i vrlo jednostavno ljudima objasnimo što se događa. Osobito je važno da to radimo osobno, bez posrednika, i da to nitko ne radi u naše ime te da u BiH ne pronosi svoja stajališta, nego da mi jasno utvrdimo svoja. Veliki je bio broj bilateralnih susreta, sastanaka, raznih zasjedanja, foruma... na kojima smo susreli mnogo važnih i ozbiljnih donositelja odluka, što sigurno rezultira pomacima. Ti pomaci možda nisu onoliko brzi koliko bismo mi željeli, ali s obzirom na to da je Bosna i Hercegovina godinama unatrag uistinu tavorila na tome diplomatskom polju, jer se ništa ozbiljno nije radilo, ovi pomaci su, svejedno, jasni. S drugim procesima sve to potpomaže naš integracijski proces.
Večernji list: Postoje određena nagađanja, odnosno diplomatski kuloari govore, kako ne postoji raspoloženje kod dijela zemalja da podrže otvaranje pregovora s Europskom unijom do kraja godine. Bio je najavljen dolazak nekoliko dužnosnika Europske unije, no oni su u posljednjem trenutku otkazani. Što vam to govori i valja li se doista iza brda negativan odgovor?
- Od samoga početka znamo da je ovo težak put i proces, da je Bosna i Hercegovina izgubila vjerodostojnost i povjerenje među zemljama članicama Europske unije, ali i kod drugih međunarodnih dužnosnika. No, znam često prigovoriti i njima jer osim svih naših pogrešaka, koje su jasne i vidljive te godinama unatrag bile su egzaktne, Europska unija, a poglavito Europa, nije radila ništa na procesima u Bosni i Hercegovini, dok to jesu radile neke druge sile, Rusija prije svih.
Taj ruski interes, taj ruski utjecaj, danas je itekako vidljiv. Istodobno, vidljivo je kako je Europa promjenom politike proširenja zapravo otvorila vrata Bosni i Hercegovini. To je zid koji se teško razbija. Mi ga pomalo razbijamo i nadam se da ćemo ga dovoljno proširiti kako bismo se kretali naprijed. Pri tome se otvaraju dvije važne stvari. Jedna je politička odluka koja bi trebala biti donesena o početku pregovora, pa čak i bez određivanja konkretnog datuma otvaranja. Ona je uistinu političke prirode i mogla bi biti vjetar u leđa svim strankama koje su proeuropski orijentirane, odnosno promoviraju europski put.
A druga, odnosno suštinska integracijska odluka veže se uz otvaranje prostora ekonomiji Bosne i Hercegovine prema zajedničkome tržištu Europske unije, da se našemu gospodarstvu pomogne dodatnim olakšicama koje vode tešku utakmicu s jakim europskim kompanijama, koje su mnogo moćnije. Uz to, važno je otvaranje pristupa fondovima koji bi nam olakšali razvojne projekte u Bosni i Hercegovini, a sve to rezultiralo bi poboljšanjem uvjeta življenja svih, povećanjem plaća i ostankom ljudi ovdje. Ako mene pitate, ja bih volio da se veći iskorak napravi na ovom drugom polju. Da to budu važne odluke o tome paketu potpore zapadnome Balkanu u kojemu bi BiH imala značajno mjesto, kao što je to bio slučaj s posljednjom odlukom Europske komisije po kojoj smo dobili 57 posto grant sredstava od svih sredstava za zapadni Balkan od 300 milijuna eura. Tim pristupom BiH bi mogla osjetiti značajnu pomoć, a samim time to bi bio jasan signal da nas Europska unija stvarno želi unutra.
Ako se ništa od ovoga ne dogodi, naravno, to je potpuno deprimirajuće, poražavajuće i pokazuje kako Europljani ne shvaćaju što se zbiva u BiH. To bi značilo da ih Rusija na ovome prostoru dominantno pobjeđuje i da zapravo Rusi vode glavnu riječ na području zapadnog Balkana, poglavito u Bosni i Hercegovini.
Večernji list: Bi li to bio na izvjestan način i poraz politike "trojke", pa čak i vaš, jer ste pokazali jednu vrstu spremnosti na kompromis s Hrvatima i Srbima te se postavlja pitanje isplati li se uopće to raditi i koliko bi neuspjeh ponovno ohrabrio i vratio u život retrogradne politike u zemlji koje su poslane na određeno hlađenje?
- Uistinu tako stoje stvari. Ako se ne shvati ogromna količina energije, truda, kompromisa koji smo uspjeli postići u ovih sedam mjeseci te isporučili određene stvari oko kojih dugo nismo imali dijalog s onima s kojima nije lako razgovarati, onima koji negiraju genocid. Sve to radimo zbog budućnosti BiH. Ako bi došlo do drastičnog zatvaranja vrata BiH, to bi sigurno bio udarac za nas koji zagovaramo dijalog, koji smo spremni staviti svoje političke karijere na bubanj kako bi BiH napredovala.
Spremni smo gubiti glasove da bi država nešto dobila, a ako ne bismo imali razumijevanje, onda bi Europa pokazala da uistinu ne razumije što se u BiH događa. Siguran sam kako bi to otvorilo vrata svim retrogradnim i politikama konflikta jer bi to bilo jedino oruđe koje preostaje, kao što je to ovdje godinama prevladavalo među političkim liderima. Znam da je veliki broj naših prijatelja u EU toga svjestan, znam za one koji otvoreno lobiraju, a, naravno, znam i za one države koje nisu uopće sretne s proširenjem.
No, ipak, zbog političke realnosti, a prije svega agresije na Ukrajinu, shvaćaju kako bi bilo dobro da se taj ruski utjecaj minimizira na prostoru Europe. Upravo zbog svega toga bilo bi logično da zbroje jedan i jedan, da vide što se događa, da se ne dopusti da se grubim odlukama zatvore vrata procesu koji je napokon pokrenut. On možda nije dovoljan, ali je, po mom mišljenju, dovoljan za iduću etapu. Odluka o početku pregovora ne znači članstvo u EU. Ona znači iskorak. Nakon što smo nezasluženo dobili kandidacijski status, ipak su se stvari pomaknule upravo zbog te činjenice, a što je onda sve nas potaknulo na reforme. Neke smo proveli. U konačnici, bilo bi iznimno korektno i fer te dobro za BiH, ali i EU, da se BiH otvore vrata u suštinskom smislu približavanja zajedničkome tržištu, u olakšicama za naše gospodarstvenike, fondove, grantove te da, naravno, sve to prati odluka o početku pristupnih pregovora. To bi bila nagrada za sve ono što ovdje s teškom mukom radimo.
artinfo.ba/vecernji.ba
