Lideri stranaka parlamentarne većine u Bosni i Hercegovini postigli su dogovor o deeskalaciji krize koja je prijetila potpunom paralizom rada državnih institucija. Čelnici SDP-a, HDZ-a i SNSD-a - Nermin Nikšić, Dragan Čović i Milorad Dodik usuglasili su usvajanje seta proeuropskih zakona, imenovanje novog ministra financija BiH te formiranje radnih skupina koje će raditi na sveobuhvatnoj reformi pravosuđa te izbornoj reformi, za što je najviše zainteresirana hrvatska strana u Bosni i Hercegovini, piše Večernji list.
Legitimitet Christiana Schmidta
To su neka od pitanja koja su opterećivala političke i nacionalne odnose u BiH, a nakon odluke Narodne skupštine Republike Srpske da ukine primjenu odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika međunarodne zajednice na prostoru tog entiteta. Milorad Dodik ultimativno zahtijeva povlačenje stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH jer smatra da oni donose prevagu u odlukama koje, kako kaže, narušavaju autonomiju i ustavnu poziciju RS-a. Također ne priznaje odluke Christiana Schmidta jer ga kao visokog predstavnika međunarodne zajednice nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a.
U ponedjeljak navečer Dodik, Čović i Nikšić dogovorili su da se krene u reformu pravosuđa, ali nisu iznijeli mnogo detalja. Test novog političkog dogovora bit će sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH 22. kolovoza, na kojoj bi se, u skladu s ovim dogovorom, usvojili proeuropski zakoni o ombudsmanu, slobodi pristupa informacijama i Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH.
Na istoj sjednici trebao bi biti imenovan i novi ministar financija BiH iz SNSD-a, što su bošnjački predstavnici u vladajućoj koaliciji odbijali učiniti dok Dodik ne odustane od onoga što nazivaju napadom na državne institucije, uključujući Ustavni sud.
- Izlazimo iz razdoblja velike galame i imamo dogovor. Sjednica će biti održana 22. kolovoza, bit će popunjeno Vijeće ministara i doneseni zakoni - izjavio je Dodik nakon sastanka s partnerima iz Federacije. Je li posrijedi istinski zaokret, samo promjena retorike ili ništa od toga, vidjet će se već idućih dana, kada bi spomenuti zakoni trebali biti upućeni u parlamentarnu proceduru te pokrenuto formiranje radnih skupina za rad na reformi pravosuđa. Prije toga značajan broj zakona trebao bi se naći u proceduri u Vijeću ministara BiH.
- Nadam se snažnom iskoraku kada je u pitanju europski put BiH - kazala je Krišto nakon susreta. Dodik je najavio i mogućnost konačnog imenovanja srpskih sudaca u Ustavni sud BiH, za što je nadležna Narodna skupština RS-a. Trenutačno su ta dva mjesta nepopunjena jer je sudac Miodrag Simović otišao u mirovinu, a na zahtjev političkih institucija RS-a zahtjev za prijevremeno umirovljenje podnio je i preostali sudac iz tog entiteta Zlatko Knežević. Oporba u RS-u pita znači li najava mogućnosti imenovanja novih sudaca da je Dodik odustao od entitetskog zakona kojim se djelovanje Ustavnog suda BiH u RS-u proglašava ništavnim.
Dodiku prijete sankcije
Iako ima potporu EU-a i SAD-a, aktualna državna vlast u BiH teško funkcionira. Napravljeni su određeni iskoraci, ali je kriza oko Ustavnog suda BiH nagovijestila novi zastoj u funkcioniranju krhkih institucija vlasti BiH. Usvajanje zakona na kojima inzistira EU omogućilo bi otvaranje pregovora o pristupanju BiH Uniji. Međutim, ne riješi li se pitanje Ustavnog suda i općenito pravosuđa, teško da će izlazak iz krize biti dugotrajan. Dodik je zbog svoje retorike pod pritiskom Zapada i prijete mu ekonomske sankcije, što bi mogao biti jedan od razloga "spuštanja lopte", kako su mnogi prokomentirali dogovor s koalicijskim partnerima. No, iskustvo nam pokazuje da se politički dogovori u BiH lako sklapaju, a još lakše krše. Na to često utječu i igrači sa strane. Stranci ili oporba.
