Intervju s Vjekoslavom Vukovićem, predsjednikom VTK BiH

vukovic klix

VTK BiH svakodnevno novim mjerama i inicijativama pokušava bh. gospodarstvo priključiti na respirator uz pomoć kojeg će preživjeti

       Od proglašenja pandemije COVID-a 19 svima je jasno da uz zdravlje ljudi treba voditi računa, koliko je to moguće i o spašavanju gospodarstva. Posebno je to važno za zemlje poput BiH čije se gospodarstvo  na globalnom tržištu bori za konkurentnost, a mnogi se sektori još nisu oporavili ni od proteklog rata. O aktivnostima spašavanja bh. gospodarstva, posebice izvoznika, odnosno o priključenju na respirator uz pomoć kojeg će preživjeti do prestanka pandemije i donošenja mjera oporavka, razgovarali smo s Vjekoslavom Vukovićem, predsjednikom Vanjskotrgovinske komore BiH.

   VL: Prema informacijama kojima trenutačno raspolažete, koliku štetu trpe bh. gospodarstvenici zbog epidemije koronavirusa?

    Vuković: Prema preliminarnim rezultatima dobivenih na temelju ankete koju je uradila VTK BiH poteškoće u poslovanju zbog koronavirusa ima 90% tvrtki. U anketi je sudjelovalo 326 tvrtki,  najviše  iz prerađivačke industrije i drugih uslužnih djelatnosti, te poduzeća koje se po broju zaposlenih ubrajaju u srednja .Čak 90% ispitanih  je navelo da osjeća posljedice uzrokovane koronavirusom, a 70% je odgovorilo da posljedice osjeća i kod izvoza i kod uvoza. Vrijednost štete nastale od početka širenja virusa najveći broj anketiranih samoprocjenjuje na iznos od 50.000-100.000 KM, a kod pojedinih i znatno više. Slijedom ovoga a nakon proglašenja vanrednog stanja Odlukom Vijeća ministara, VTK je počela s izdavanjem obrasca o problemima u poslovanju koji je posljedica više sile, a koji je za sve gospodarstvenike besplatan.

     VL: Iz VTK BiH proteklih dana, od proglašenja pandemije koronavirusa, upućene su brojni dopisi, uglavnom inicijative prema institucijama na svim razinama vlasti s ciljem ublažavanja posljedica po gospodarstvo ali i svakodnevni život građana, među kojima je i uspostava koridora za prometovanje određenih roba, kako BiH ne bi ostala bez potrebnih namirnica, repromaterijala, medicinskih sredstava ali i kako bi  proizvedene robe u BiH našle izlaz na europska i druga tržišta. U funkcioniranju tog koridora najvažniju ulogu imaju prijevoznici. Jesu li oni tražili i dobili neophodnu pomoć i kako po vama, funkcioniraju krizni stožeri kad je riječ o mjerama koje se tiču gospodarstva?

    Vuković: VTK  svakodnevno  prima veliki broj upita od bosanskohercegovačkih cestovnih prijevoznika i izvoznika  na temelju kojih donosimo preporuke i tražimo donošenje mjera s višestrukim značajem za bh. tvrtke koje se bave cestovnim prijevozom putnika i roba jer su one prve na udaru zbog zatvaranja granica, ali vodeći računa i o pridržavanju mjera kojima će se smanjiti rizik širenja virusa. Imajući u vidu novonastalu situaciju vrlo složenog i otežanog ostvarivanja vanjskotrgovinskog prometa gospodarstvenika s teritorije BiH, apelirali smo na sve nadležne institucije da se što žurnije uspostave tzv. krizni stožeri koji bi se fokusirali na probleme s kojima se suočavaju gospodarstvenici u BiH, a koji zahtijevaju koordinirane i učinkovite mjere. Nažalost,  dosadašnji krizni stožeri su individualni i nekoordinirani te su vrlo malo ili nikako uključili stručnjake iz gospodarstva.  Prateći dosadašnja iskustva zemalja u okruženju koje su pogođene COVID-19 virusom,  od zdravstvene zaštite uposlenika, do osiguranja stabilnog lanca opskrbe VTK BIH je u cilju prevazilaženja problema informiranosti napravila široki informativni blok s vrlo aktualnim i dostupnim informacijama za prijevoznike i sve ostale poduzetnike na stranici www.komorabih.ba.  Naš najnoviji prijedlog je uspostava o  tzv. „Zelenog koridora“ kroz sve države tranzita umjesto postojećih modela policijskih konvoja koji su na snazi nakon restriktivnih mjera ograničavanja kretanja i uvođenja „policijskog sata“. Također od ministarstva prometa i komunikacija BiH zatražili smo usklađivanje propisa na različitim razinama vlasti s ciljem osiguranja lanca isporuke roba te proizvodnog lanca. Razumijemo restriktivne mjere, ali mora se pronaći način da se osigura neometan transport roba uz poštovanje mjera zaštite. Nije vrijeme za isključivo političke,  već odluke i mjere koje treba donositi uz puno uvažavanje struke, prije svih epidemiologa ,ekonomskih i financijsko bankarskih stručnjaka, stručnjaka iz domene transporta ali i gospodarstvenika.

    VL: Jednu od inicijativa koja se tiče neometane opskrbe uputili ste i prema CEFT-i. Na što se ona odnosi?

      Vuković: Predložili smo formiranje liste prioritetnih roba od vitalnog značaja kako bi smo u suradnji s zemljama CEFTe, zabranili stavljanje ovakvih roba na restriktivne liste izvoza, te na taj način osigurali opskrbu temeljnim životnim kao i medicinskim potrepštinama.

     VL: Uz prijevoznike i izvoznike, među prvima se na udaru našao i turizam. Nedavno ste iznijeli podatak o otkazanih 850 tisuća noćenja u samo tri mjeseca, ožujku, travnju i svibnju, a da ne govorimo o štetama zbog zatvaranja različitih vrsta ugostiteljskih objekata. Koje mjere predlaže VTK BiH kako bi se ublažili gubitci u turističkom sektoru?

      Vuković: Nisu samo otkazana noćenja već i konferencije i brojni međunarodni skupovi. Imajući u vidu značaj turizma i za mnoga mala i srednja poduzeća, obiteljska gospodarstva te društvo u cjelini, neke od mjera koje predlaže VTK su: beskamatne pozajmice turističkim agencijama, hotelijerstvu za tekuću likvidnost sa grejs periodom otplate kao i odgođeno plaćanje prema financijskim institucijama (krediti) najmanje do 15.4. do kada očekujemo nove informacije o situaciji na zdravstvenom planu, potom odgađanje plaćanja poreza i doprinosa za sve zaposlene u agencijama, hotelijerstvu i putničkom transportu koji su zasnovali radni odnos minimalno u prethodnoj godini (2019.) kao i obaveza zaposlenih prema bankama   najmanje do 15.4. 2020. godine, potom smanjenje troškova električne energije koja zajedno uz plaće, čini najveći dio troškova ovih poduzeća, posebno hotela.

     VL: VTK je i od bankarskog sektora zatražila donošenja mjera ublažavanja posljedica pandemije koronavirusa, od suspendiranja rata kredita, produženja rokove otplate , rokova plaćanja dugova, te izrade mjera pogodnijih kreditnih linija za gospodarstvenike pogođene ovom krizom.

    Vuković: Imamo saznanja da primjerice, Unicredit banka u Italiji,  zemlji koja je trenutno najviše pogođena ovim virusom, nudi punu podršku tvrtkama koje su pogođene virusom COVID-19, te će njima ponuditi specijalne „žurne pakete“ koji uključuju šestomjesečnu suspenziju plaćanja kredita , prolongiranje kredita za uvezenu robu do 120 dana u slučaju ne prijema zbog razloga povezanih sa COVID-19, odobravanje kreditnih linija za likvidnost u trajanju do 6 mjeseci. Trenutačno provjeravamo postoje li slične povlastice za bh. poduzeća, te ukoliko ne, da li se razmatra mogućnost uvođenja sličnih mjera podrške, posebno za tvrtke iz sektora prijevoza putnika i tereta, ali i izvoznicima koji su prema prvim preliminarnim pokazateljima najviše pogođeni ovom pandemijom. Banke trebaju osigurati potrebnu likvidnost svim tvrtkama koje se suoče sa problemima. U tom bi smjeru vlade entiteta mogle osigurati ciljane kreditne garancije kako bi se pokrile kratkoročne potrebe za likvidnošću poduzeća, razmotriti prijedloge vezane za sve bankarske proizvode, moratorije na kredite, privremeno suspendiranje bankarskih garancija, revolvinzi i dr.

       VL: Jedna od mjera koju tražite je i smanjenje cijela električne energije za gospodarstvo?

     Vuković: Temeljem analiza o smanjenju potrošnje električne energije, a u vezi s smanjenom potražnjom, koja je rezultirala padom cijena iste na europskoj razini, uputili smo inicijativu  Vijeću ministara BiH da u suradnji s regulatornim tijelima razmotri mogućnost smanjenja cijene električne energije za gospodarske i industrijske subjekte, na određeno razdoblje. Svjesni činjenice da će naše gospodarstvo pretrpjeti velike posljedice. Kolike će one biti ovisi o mjerama sanacije koje će poduzeti nadležna tijela u BiH, kao i trajanju pandemije. I ovog puta   napominjemo da je zdravlje ljudi na prvom mjestu te da će ovo stanje trajati onoliko koliko mi damo doprinos našim odgovornim ponašanjem.

 VL: Među problemima koji traže rješenje su i problemi bh. tvrtki koje posluju u Njemačkoj, na temelju Međudržavnog Sporazuma između BiH i SR Njemačke o zapošljavanju Bh. poduzeća u SR Njemačkoj na temelju ugovora o izvođenju radova.

       Vuković: VTK je zaprimila veliki broj upita bosanskohercegovačkih tvrtki koje rade na osnovu detašmana u SR Njemačkoj gdje trenutačno radi oko dvije tisuće radnika iz BiH, od tog broja 1.334 dozvole raspodjelom pripadaju  Federaciji BiH, a 666 dozvola radnicima tvrtki iz  Republike Srpske.  Naime, radnici koji u ovom trenutku rade na realizaciji ugovorenih poslova imaju ograničeno vrijeme boravka i rada u Njemačkoj. Obzirom na aktualnu situaciju, tehnički je neizvodivo da se osigura zamjena radnika na aktivnim gradilištima, koja je definirana nakon 9 mjeseci ili dvije godine rada,  pa s ciljem prevazilaženja problema, predloženo je da se posredstvom nadležnog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Njemačkog ministarstva za rad i socijalnu politiku osigura prevazilaženje nastalih problema. Radi uvođenja privremenih mjera zaštite Odjel za vize Njemačkog veleposlanstva u Sarajevu je zatvoren od 17.03.2020.godine do 03.04.2020.godine. Tako su i termini koji su bili dodijeljeni za apliciranje za vizu u razdoblju kad je zatvoren odjel za vize su stornirani, što znači da će propasti te će biti izuzetno otežano upućivanje novih radnika na projekte u Njemačkoj. Agencija za rad u Njemačkoj (Bundesagentur fuer Arbeit) uputili smo prijedlog  da omogući već odaslanim radnicima u Njemačkoj da produže radne dozvole i boravak,  a onima koji imaju Schengen vize, da se omogući produženje vize. Veleposlanstvu SR Njemačke uputili smo prijedlog da postavi u prioritet dodjelu termina za dobivanje viza za detaširane radnike. To su samo neki od prijedloga pomoću kojih bi mogli pomoći u rješavanju i ovog problema.

Vecernji list

 

0
0
0
s2sdefault
  • Ecos3
  • RADOJE

KALENDARBTN1OSMRTICE BTN1NATJECAJIPNT2

  • Radoje 2

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2019 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17