× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti

 maline

 

Unatoč problemima s niskim otkupnim cijenama maline, Vitežani ne odustaju od proizvodnje i vjere u perspektivu malinarstva, pa je na kraju 2017. godine zabilježeno čak 111 hektara pod ovom poljoprivrednom kulturom.

Naime, prema izvještaju Općinske službe za poduzetništvo i lokalni razvoj o stanju u poljoprivredi, nekoliko značajnijih proizvođača uspjelo je nakon velike ekspanzije malinarstva 2013. i 2014. godine do danas stvoriti respektabilan biznis te značajno doprinijeti smanjenju nezaposlenosti na području općine.

Ostvarenim rezultatima u proteklim godinama pokazali su kako se, uz uloženi trud i rad, mogu zaposliti mnogi nezaposleni i značajno povećati, prije svega, porodični budžet, kao i općine te šire društvene zajednice, kazao je Muhamed Rebihić, pomoćnik načelnika za poduzetništvo i lokalni razvoj.

Naglašava da bi na početku ove godine pod nasadima maline trebalo biti ukupno oko 120 hektara.

Ono što je doprinijelo ekspanziji maline jeste ulaganje u hladnjače koje daju jedan vid sigurnosti kod proizvođača, a ukupni kapacitet hladnjača iznosi oko 2.300 tona.

Prema posljednjim podacima registriranim u jedinom viteškom udruženju malinara, oko stotinu je poljoprivrednika s tendencijom rasta jer malina sve više dobiva na značaju. Osim njih, postoji još oko 50 poljoprivrednih proizvođača koji su zasadili nove ili šire postojeće zasade.

S obzirom na to da čak pet firmi otkupljuje maline, otkup bi trebao biti zajamčen te bi, unatoč prošlogodišnjim problemima s cijenama, malinarstvo trebalo imati svijetlu budućnost.

Slično smo čuli i od samih malinara, pa tako Semir Đelilović kaže da je, unatoč niskoj otkupnoj cijeni prošle godine, pokrio sve troškove i zaradio na svojih pet dunuma maline i tri dunuma aronije.

Malinarstvo je jedina poljoprivredna djelatnost koja ima budućnost. Jedina alternativa za nas, poljoprivrednike, jeste pokupiti papire i ići iz države. Cijena je takva kakva jeste, ali ja sam i na toj cijeni uspio pokriti troškove i zaraditi. S obzirom na to da je kod mene riječ o organskoj proizvodnji, firma koja je otkupila malinu bila je zaista fer i ponudila još i malo bolju cijenu, kazao je Đelilović.

artinfo.ba | preuzeto s portala drukciji.ba

 

 

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST

 maline

 

Unatoč problemima s niskim otkupnim cijenama maline, Vitežani ne odustaju od proizvodnje i vjere u perspektivu malinarstva, pa je na kraju 2017. godine zabilježeno čak 111 hektara pod ovom poljoprivrednom kulturom.

Naime, prema izvještaju Općinske službe za poduzetništvo i lokalni razvoj o stanju u poljoprivredi, nekoliko značajnijih proizvođača uspjelo je nakon velike ekspanzije malinarstva 2013. i 2014. godine do danas stvoriti respektabilan biznis te značajno doprinijeti smanjenju nezaposlenosti na području općine.

Ostvarenim rezultatima u proteklim godinama pokazali su kako se, uz uloženi trud i rad, mogu zaposliti mnogi nezaposleni i značajno povećati, prije svega, porodični budžet, kao i općine te šire društvene zajednice, kazao je Muhamed Rebihić, pomoćnik načelnika za poduzetništvo i lokalni razvoj.

Naglašava da bi na početku ove godine pod nasadima maline trebalo biti ukupno oko 120 hektara.

Ono što je doprinijelo ekspanziji maline jeste ulaganje u hladnjače koje daju jedan vid sigurnosti kod proizvođača, a ukupni kapacitet hladnjača iznosi oko 2.300 tona.

Prema posljednjim podacima registriranim u jedinom viteškom udruženju malinara, oko stotinu je poljoprivrednika s tendencijom rasta jer malina sve više dobiva na značaju. Osim njih, postoji još oko 50 poljoprivrednih proizvođača koji su zasadili nove ili šire postojeće zasade.

S obzirom na to da čak pet firmi otkupljuje maline, otkup bi trebao biti zajamčen te bi, unatoč prošlogodišnjim problemima s cijenama, malinarstvo trebalo imati svijetlu budućnost.

Slično smo čuli i od samih malinara, pa tako Semir Đelilović kaže da je, unatoč niskoj otkupnoj cijeni prošle godine, pokrio sve troškove i zaradio na svojih pet dunuma maline i tri dunuma aronije.

Malinarstvo je jedina poljoprivredna djelatnost koja ima budućnost. Jedina alternativa za nas, poljoprivrednike, jeste pokupiti papire i ići iz države. Cijena je takva kakva jeste, ali ja sam i na toj cijeni uspio pokriti troškove i zaraditi. S obzirom na to da je kod mene riječ o organskoj proizvodnji, firma koja je otkupila malinu bila je zaista fer i ponudila još i malo bolju cijenu, kazao je Đelilović.

artinfo.ba | preuzeto s portala drukciji.ba

 

 

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.