Odbor za međunarodne odnose britanskog Doma lordova nakon višemjesečne rasprave te višekratnog boravka u zemljama regije Zapadnog Balkana objavio je izvještaj pod naslovom "Velika Britanija i budućnost Zapadnog Balkana" u kojem iznosi zaključke i viđenje stanja na Balkanu. Značajan prostor u ovom izvještaju posvećen je stanju u našoj zemlji, prenosi N1.

Veliku zabrinutost Lordovi su izrazili padom podrške napredovanju Bosne i Hercegovine prema EU i NATO-u.

"U Bosni i Hercegovini nam je rečeno da je podrška članstvu u NATO-u bila visoka u entitetu Federacija BiH, ali ne i u entitetu Republika Srpska. Iako je članstvo formalno opredjeljenje ove zemlje, to je ipak predmet podjela. Ovo je posebno istaknuto kroz proklamaciju koju je 17. listopada 2017. usvojila Narodna Skupština RS-a. Podjela je prouzročila zastoj u napretku koji je jedan od ključnih elemenata postavljenih pred njih od NATO-a prije nego li bi se mogli priključiti MAP-u: registracija nepokretne vojne imovine. Šezdeset i tri od ovih ostaju neregistrirane ili registrirane kao jugoslavenske, ostaju također sukobi oko toga trebaju li one biti registrirane na jedan od entiteta ili na državu. Kako nam je rekao zamjenik ministra vanjskih poslova Josip Brkić ne postoji "plan B" za pristupanje NATO-u. U Bosni i Hercegovini nam je rečeno da i pored toga što se većina političara zalaže za članstvo u EU, priznaju da borba protiv mita i korupcije, i uspostava slobodnog pravosuđa i vladavine prava, mogli bi mogli umanjiti njihovu moć upravljanja u obimu na koji su navikli. Jedan sudionik okruglog stola nam je rekao da svaki političar u Bosni i Hercegovini ima 'oko sedam rečenica' o EU koje ponavljaju kada je potrebno, ali da njihovo opredjeljenje ne ide dalje od toga", stoji u ovom izvješću.

Lordovi se također zalažu da Velika Britanija u narednom razdoblju odigra aktivnu ulogu na prostoru Zapadnog Balkana i u vremenu nakon što napusti Europsku Uniju. Od vlade Velike Britanije traže da nastave promovirati vrijednosti i institucionalne standarde Europske Unije koje bi trebale dostići zemlje Zapadnog Balkana.

Uz ovo, Lordovi upozoravaju i na druge igrače na Zapadnom Balkanu koji bi mogli igrati pozitivnu, ali i negativnu ulogu.

"SAD se smatra jednim od glavnih igrača u regiji, ne samo zbog toga što su odigrale važnu ulogu u kraju rata u Bosni i Hercegovini. Postoje trenutno dva gledišta o ulozi SAD u regiji. Jedan od njih je nesigurnost oko opredjeljenja SAD prema regiji nakon izbora Donalda Trumpa za predsjednika. General sir Michael Rose je kazao: 'Zabrinut sam da bi izolacionističke politike predsjednika Trumpa i odluke da smanje proračun koji su korišteni za Zapadni Balkan u ovom trenutku mogli ostaviti vakuum koji bi mogao biti popunjen od strane Rusije'. Drugi pogled je mnogo pozitivniji. Laza Kekić nam je rekao da je 'percepcija da je SAD izgubila interes za regiju i da se povukla iz regije'. Naprotiv i čak zanimljivo, u slučaju Makedonije oni su natjerali EU da se pojavi. Američka intervencija je pomogla tamo da se riješi kriza. Crna Gora je na kraju podršku SAD da postane članica NATO-a, a potpredsjednik Pence je stigao u Podgoricu da to podrži. Čak i u BiH, SAD je bila na prvoj liniji kada je uvelo sankcije protiv Dodika. Zato smatram da je ideja da se SAD povlači iz regije možda i nije toliko točna", navodi se u ovom izvješću.

Među članovima gornjeg doma govori se i ponašanju Rusije te Turske na prostoru Zapadnog Balkana. Navode se i riječi britanskog ministra za Europu, sir Alana Duncana, koji kaže kako Rusija traži prostor za izazivanje podjela gdje god da je to moguće, ali i da nije ponudila alternativu regiji.

“Utjecaj i namjere Turske na Zapadnom Balkanu bili su elementi koje su spomenuli neki svjedoci. Jedno gledište bilo je to da 'Turska i srednjeistočne teokracije pokušavaju kontrolirati balkanske muslimane'. Dr. Vesna Bojičić-Dželilović, LSE, imala je slične zabrinutosti zbog utjecaja Turske proširujući 'u druge sfere u područjima gdje su muslimani većina'. Ovo ojačava sliku o 'tihoj islamizaciji' u nekim zajednicama, što je izvor brige za nemuslimansko stanovništvo, i djeluje protiv mir i pomirenje u regiji", stoji u izvješću Odbora.

Jedini imenom spomenuti političar iz Bosne i Hercegovine je predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović.

"General sir Michael Rose je rekao da ukoliko bi entitet Republika Srpska glasovao za neovisnost od Bosne i Hercegovine 'da bismo završili s hrvatskim elementom koji bi se priključio Hrvatskoj, i Europa bi morala očuvati malenu, nefunkcionalnu muslimansku državicu u sredini'. On je to opisao kao 'nezamislivim'. Neki političari bh. Hrvata su pokušali napraviti slučaj 'treći entitet' s hrvatskom većinom u Bosni. Dragan Čović, predsednik HDZ u Bosni i Hercegovini, tvrdi da postojeće dvoentitetski sustav znači da su bh. Hrvati uskraćeni osnovnih prava i pod prijetnjom asimilacije unutar Federacije (jednog od dva entiteta u Bosni)", navodi se u izvješću.

Islamski radikalizam, ali i ekstremizam, u Bosni i Hercegovini, ali ne samo u Bosni i Hercegovini. Izjave hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o "tisućama boraca koji će se vratiti u BiH" te samoubojstvo Slobodana Praljka u Haaškom sudu također su našli svoje mjesto u pregledu stanja na Balkanu. Stajališta koje je iznijela Grabar-Kitarović svjedoci koji su se našli pred Lordovima smatraju izmišljenim i pretjeranim.

Odbor također navodi preporuke i savjete kako zemljama regije tako i britanskoj vladi:

- Da se jaka britanska uključenosti u regiji mora nastaviti, kako u našem nacionalnom interesu tako i kao dio naše duboke predanosti europskoj sigurnosti i bliskoj suradnji s drugim EU državama.

- UK mora nastaviti provoditi kontinuiran, koordiniran i dosljedan angažman zajedno sa svojim međunarodnim partnerima, posebno međunarodnim institucijama, kako bi zaštitili napredak koji je napravljen nakon užasnih ratova iz 1990-ih. Takav angažman će zahtijevati nove načine koordinacije i suradnje s EU i država članica.

- Summit zemalja Zapadnog Balkana 2018 u Londonu treba poslati jasnu poruku podrške ljudima u regiji i treba se iskoristiti kao mogućnost da se UK odredi kako će se angažirati u regiji nakon Brexita.

- Odbor se slaže s podrškom koju vlada UK pruža zemljama u regije na putu ka članstvu u NATO-u i u EU kao i naporima da se prevladaju prepreke do tih ciljeva.

- Odbor se zalaže za jasno suprotstavljanje destabilizaciji i utjecajima vanjskih sila u regiji, posebice Rusije.

- Domaći prioriteti za zemlje u regiji, koje UK mora podržavati, su jake institucije demokracije, borba protiv državne kontrole i ograničenja slobode izražavanja, borba protiv organiziranog kriminala i korupcije.

artinfo.ba | preuzeto s portala vecernji.ba