logonovi

 

btn facebook btn homebtn mobilni

Uglavnom Oblano

25°C

Kiseljak

Uglavnom Oblano

Neki vojvođanski Bunjevci se žale da im bunjevački Hrvati „otimaju“ jezik i kulturu

bunjevci

U Vojvodini, uglavnom na sjeveru Bačke, živi skupina od oko 16.000 Bunjevaca koji niječu svoju pripadnost hrvatskom narodu. Njih zastupa Bunjevačko nacionalno vijeće u Srbiji čiji su predstavnici bliski s vladajućom Srpskom naprednom strankom Aleksandra Vučića. Ostala, većina Bunjevaca, kojoj pripada i vodstvo vojvođanskih Hrvata, deklariraju se kao Hrvati bunjevačkoga roda, odnosno kao bunjevački Hrvati ili Hrvati-Bunjevci.

Savez bačkih Bunjevaca (SBS) iz Subotice zatražio je u utorak da Skupština Vojvodine proglasi ništavnim akt iz 1945., kojim se svi Bunjevci, bez obzira na osobnu izjavu, smatraju Hrvatima, izdan jer mađarske okupacijske vlasti između 1941. i 1944. Bunjevcima nisu dopuštale da se izjašnjavaju kao Hrvati.

Predsjednik te stranke zajednice Bunjevaca, koji niječu hrvatsku pripadnost, Mirko Bajić priopćio je da se navršava dvije godine od kako je takav zahtjev službeno upućen Skupštini Vojvodine, kao i da je prošlo šest mjeseci od kako je pokrajinska vlada dala potporu da se donese deklaracija o ništavnosti ovog akta, ali da ništa nije učinjeno, prenosi Hina.

"I danas, oni koji predstavljaju hrvatsku manjinu u Srbiji, a koji šute na povampirenje ustaštva u Hrvatskoj, nas Bunjevce prikazuju kao Hrvate otimajući nam jezik, kulturu i tradiciju, nazivajući nas nekakvim 'bunjevačkim Hrvatima', a država to šutke promatra", naveo je on u priopćenju.

SBS traži „da se to pitanje konačno riješi - ili da država otvoreno kaže da ne želi rješavati to pitanje zbog nekakve 'trgovine' s Hrvatima, preko leđa nas Bunjevaca".

Vodstvo dijela zajednice Bunjevaca, ne-Hrvata, podnijelo je Skupštini Vojvodine 2016. inicijativu za ukidanje dokumenta iz 1945. o izjašnjavanju Bunjevaca kao Hrvata.
Poslije drugog svjetskog rata "glavni narodnooslobodilački odbor Vojvodine" donio je proglas 14. svibnja 1945. po kojemu se Bunjevci i Šokci moraju izjašnjavati kao Hrvati.

„Kako bunjevačke i šokačke narodnosti ne postoje, zapovijeda vam se da sve Bunjevce i Šokce imadete tretirati isključivo kao Hrvate bez obzira na njihovu izjavu“, stoji u proglasu i dodaje da „sve izdane isprave s upisanim Bunjevcima i Šokcima imaju biti uništene i izdane nove s hrvatskom narodnošću, a u upisanim spiskovima da se narodnost ispravi“.

Podršku toj inicijativi Bunjevaca, ne-Hrvata, početkom godine dao je predsjednik Vlade Vojvodine Igor Mirović.

Čelnici vojvođanskih Hrvata drže da inicijativa i blagonakloni stav predstavnika vlade Vojvodine predstavljaju nastavak politike miješanja državnih tijela Srbije u identitetska pitanja ovdašnjih Hrvata.

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) i povjesničar Slaven Bačić renije je izjavio kako je zapovijed glavnog narodnooslobodilačkog odbora Vojvodine izdana zbog postupaka mađarskih okupacijskih vlasti između 1941. i 1944, pod upravom Mihalya Hortya, koje Bunjevcima nisu dopuštale da se izjašnjavaju kao Hrvati.

„Ta odluka je bila na liniji tadašnje komunističke partije Jugoslavije o nacionalno ravnopravnosti i želji da se spriječi zlouporaba bunjevačkog imena“, izjavio je Bačić.

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini u ranijim je istupima ocijenio da se „Hrvati predstavljaju kao 'uzurpatori' i nekakvi 'ugnjetivači' Bunjevaca, koji onda trebaju 'zaštitu“.

„Pri tomu se previđa elementarna činjenica da se više od dvije trećine Bunjevaca u Vojvodini u nacionalnom smislu osjeća i izjašnjava Hrvatima, te da su mjere 'zaštite'

Bunjevaca nehrvata zapravo postupci koji imaju za prvotni cilj onemogućavanje većini Bunjevaca da se slobodno i bez pritisaka izjasne kao Hrvati“, naveo je Žigmanov.

U Vojvodini, uglavnom na sjeveru Bačke, živi skupina od oko 16.000 Bunjevaca koji niječu svoju pripadnost hrvatskom narodu.

Njih zastupa Bunjevačko nacionalno vijeće u Srbiji čiji su predstavnici bliski s vladajućom Srpskom naprednom strankom Aleksandra Vučića.

Ostala, većina Bunjevaca, kojoj pripada i vodstvo vojvođanskih Hrvata, deklariraju se kao Hrvati bunjevačkoga roda, odnosno kao bunjevački Hrvati ili Hrvati-Bunjevci.

Takozvano bunjevačko pitanje u vrhu je popisa otvorenih pitanja u odnosima Srbije i Hrvatske.

artinfo.ba | preuzeto s portala dnevnik.ba

Share

flink1flink1flink1

ARTlogofooter2015

Ovaj portal je član Vijeća internet portala u BiH

Copyright 2007-2016 ART company d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

 

designer17