logonovi

 

btn facebook btn homebtn mobilni

Oblano

8°C

Kiseljak

Oblano

×

Napomena

There is no category chosen or category doesn't contain any items

Fojnica: 23 godine od egzodusa Hrvata

fojnica spomenik braniteljima

Za progon fojničkih Hrvata koji je započeo kršenjem sporazuma o Fojnici kao "sanitetskoj zoni" do danas nitko nije odgovarao

Početak srpnja 1993. godine za Hrvate Fojnice najteže je razdoblje u novojoj povijesti. Prije 23 godine fojnički Hrvati doživjeli su egzodus koji je rezultirao progonom, ubojstvima te brojnim zločinima za koje ni do danas nitko nije odgovarao. Sve je počelo kršenjem Sporazuma sklopljenog uz posredovanje međunarodnih predstavnika, a koji je Fojnicu, kao posebnu "sanitetsku zonu", trebao zaštiti od scenarija kakav je ratne 1993. godine viđen u ovom srednjobosanskom gradiću.

"Nož u leđa" Hrvatima Fojnice zabijaju dojučerašnji saveznici, bošnjački politički vrh i Armija BiH. U skladu s naputkom tadašnjih najviših bošnjačkih vojnih i političkih struktura, po kojoj je Armiji BiH naloženo da u svim sredinama gdje žive Hrvati glumi savezništvo s HVO-om, dok ojača vlastite redove, 2. srpnja Armija BiH napada Fojnicu. Time počinje masovan progon hrvatskog stanovništva. Napadom je ujedno i prekršen Sporazum o Fojnici kao takozvanoj "sanitetskoj zoni" kojeg su sklopili zapovjenik postrojbi HVO-a u Fojnici Branko Stanić, zapovjednik Armije BiH Nihad Kamenjaš i francuski general Filip Morion, tadašnji zapovjednik snaga UNPROFOR-a u BiH, podsjetio nas je Branko Stanić, jedan od potpisnika ovog dokumenta koji je grubo pogažen prije pune 23 godine.

Među najtežim zločinima koje je Armija BiH počinila nad hrvatskim stanovništvom Fojnice, Stanić navodi ubojstva 23 civila od kojih su neki živi spaljeni. Primjerice, 76-godišnja Luca Barbić i njezina kćer Ana spaljene su žive u selu Šćitovo, a kuća u kojoj su izgorjele i danas je tek ruševina. Među ubijenim civilima su i fra Nikica Miličević i fra Leon Migić, gvardijan i vikar Franjevačkog samostana u Fojnici. Na pragu Samostana 13. studenog 1993. godine ubio ih je Miralem Čengić, pripadnik Armije BiH.

Pored 23 civila među kojima su i gvardijan i vikar, braneći Fojnicu poginulo je oko 100 pripadnika HVO-a, njih 300 je ranjeno, a 50 fojničkih Hrvata prošlo je kroz logore Armije BiH. Većina je završila u logoru "Silos" u Kaćunima, u općini Busovača. Svim zločinima počinitelji su zajednički, dolaze iz Armije BiH, a zajednička im je i činjenica da za njih ni 23 godina poslije nitko nije odgovarao. Čak su i nalogodavci ubojstva gvardijana i vikara do danas su ostali nepoznati i nekažnjeni, a počinitelj u više navrata pomilovan.

Zbog teške ratne prošlosti, broj Hrvata u Fojnici danas je skoro prepolovljen. Na području ove općine prije rata ih je živjelo oko 5,5 tisuća. Prema župnoj statistici, rađenoj krajem prošle godine, u župi Fojnica, koja pokriva i područje cijele općine, trenutačno je oko 3100 vjernika i njihov broj, potvrdio nam je fra Miro Relota, gvardijan i župnik, posljednjih se godina stabilizirao.

suzana lovric i fojnicka skrinja

U relativnom stabiliziranju trenda odlaska Hrvata iz Fojnice, koji su izuzev teške ratne prošlosti ponajviše odlazili zbog ekonomskih razloga i nedostatka posla, hrvatske političke stranke okupljene oko HNS-a vide šansu i stabiliziranja političkih prilika u ovoj općini. Na predstojeće lokalne izbore izlaze s jedinstvenih kandidatom, točnije kandidatkinjom Suzanom Lovrić, mladom i obrazovanom liječnicom koja život i karijeru gradi u Fojnici, svestranom osobom koja uživa povjerenje Hrvata ne samo i Fojnici već i diljem svijeta, svih mjesta do kojih su dopirale vijesti iz "Fojničke škrinje", lista čija je urednica također Lovrićeva.

Budući da je pravosuđe BiH po tko zna koji put zakazalo kad je u pitanju procesuiranje odgovornih za zločine nad Hrvatima, pred fojničkim Hrvatima je šansa aktivnije se uključiti u kreiranje života u Fojnici, dugoročno stabilizirati trend odlaska iz Fojnice te onima koji možda razmišljaju o povratku osigurati priliku da se vrate. Fojnica svoju perspektivu razvitka gradi na turizmu, vjerskom i zdravstvenom. Perspektiva je to svim Fojničanima, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost, a tomu koliko će je i kako iskoristiti ovisi najvećim dijelom o političkom utjecaju za koji će se boriti u listopadu ove godine.

ap|artinfo.ba

Share

flink1flink1flink1

ARTlogofooter2015

Ovaj portal je član Vijeća internet portala u BiH

Copyright 2007-2016 ART company d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

 

designer17