Svjetski dan mentalnog zdravlja

dan ment zdravlja

Svjetski dan mentalnog zdravlja


Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada, a cilj mu je podizanje svijesti o problemima mentalnog zdravlja diljem svijeta, kao i poticanje na ulaganje u sustav potpore.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja je „Mentalno zdravlje u svijetu nejednakosti“ čime se želi ukazati na to kako socijalni i ekonomski status, različitost, diskriminacija, ali i nejednak pristup zdravstvenim uslugama utječu na mentalno zdravlje ljudi.


Destigmatizacija


„Ovaj dan treba biti poticaj svim pružateljima usluga koji se bave mentalnim zdravljem, na razmjenu iskustava o njihovu radu i tomu što je još potrebno učiniti da zaštita mentalnog zdravlja postane dostupna“ mišljenja je naša sugovornica Morena Bojo, mag. psihologije i kognitivno-bihevioralni psihoterapeut pod supervizijom s kojom smo razgovarali povodom svjetskog Dana mentalnog zdravlja.

 

morena-bojo-profil.jpg

Foto: Morena Bojo


Po njenom mišljenju, još i važniji cilj obilježavanja ovoga dana jest destigmatizacija svega što se odnosi na mentalno zdravlje.
„Stigma je najveći neprijatelj liječenja, odlaska na tretmane psihoterapeutu, psihijatru, psihologu. To možemo pripisati i povijesnim činjenicama, ali i načinu prikazivanja istog putem filmova i emisija gdje su osobe s mentalnim poremećajima zatvarane u nehumane ustanove i bile odbačene. Jedino dugotrajnom i stalnom edukacijom djece i mladih možemo promijeniti iskrivljena uvjerenja kako bi shvatili i prihvatili psihološke poremećaje kao ravnopravnu bolest svim ostalim oboljenjima“ kazala je Bojo te dodala kako je jedan od najvećih mitova onaj da je psihoterapija potrebna samo „luđacima“.

Psihijatar ili psiholog

Često se zanimanje psiholog, psihijatar i psihoterapeut poistovjećuju, pa osobe koje imaju određene poteškoće odlažu svoj odlazak stručnjaku. Morena nam je razjasnila i ove pojmove:
„Srećom, danas je sve više ljudi upoznato s činjenicama koje ruše taj mit te se na traženje pomoći psihoterapeuta sve više gleda kao na znak zdrave brige o sebi. Svakim danom sve se više naglašava važnost brige o psihološkom zdravlju, jednako kao i fizičkom“. Stoga je sljedeće pojmove objasnila na naredni način:
Psihijatar je osoba koja je nakon završena studija medicine završila specijalizaciju iz psihijatrije. On se bavi liječenjem pacijenata koji pate od raznih vrsta psihičkih tegoba. Surađuje s psihoterapeutima i vrlo je važna osoba u liječenju mentalnih poremećaja koji zahtijevaju intenzivniju intervenciju. Glavni alat kojim se koristi su lijekovi što psiholozi i psihoterapeuti ne smiju koristiti.
Psiholog je osoba koja je završila studij psihologije i radom u različitim ustanovama pruža pomoć osobama s psihološkim poteškoćama. U svom radu psiholozi ne postavljaju medicinske dijagnoze i ne prepisuju lijekove, već se isključivo bave provođenjem psiholoških tretmana što uključuje intervju s klijentima, psihološko testiranje, psihološko savjetovanje i primjenu različitih psiholoških tehnika.
Psihoterapeuti mogu biti i psiholozi i psihijatri koji su nakon fakultetskog obrazovanja završili specijalističku edukaciju za neku vrstu psihoterapije (u trajanju od najmanje 4 godine). Psihoterapija je liječenje razgovorom kroz terapijski odnos i učinkovita je kod mnogih psihičkih stanja (anksioznost, depresija, panični napadi, fobije, alkoholizam, anoreksija, opsesivno-kompulzivne misli...)


Rad na sebi


Iako je psihoterapija nastala kao skup metoda, procedura i tehnika kojima je cilj bio liječiti psihičke poremećaje psihološkim sredstvima, kasnije je utvrđeno da od psihoterapije podjednako imaju koristi i pojedinci koji ne boluju od psihičkog poremećaja, već, jednostavno, žele raditi na sebi, otkriti svoje potencijale, nove izvore motivacije, nove uvide o sebi i drugima.
„Ljudi se odluče za psihoterapiju jer se kroz dulje vrijeme osjećaju depresivno, anksiozno ili ljutito. Drugi žele pomoć radi načina na koji neka kronična bolest utječe na njihovo emotivno i fizičko stanje. Osobe mogu doći jer imaju neke kratkotrajne probleme i žele pomoć kako bi brže isplovili iz njih. Moguće je da prolaze kroz razvod ili bolan prekid, suočavaju se s usamljenošću nakon što su djeca otišla od kuće, osjećaju se preplavljenim svojim novim poslom ili tuguju za preminulim članom obitelji“ priča nam Morena te zaključuje kako je svim ovim djelatnostima krajnji cilj je jednak, a to je činiti dobro i pomoći osobi da pronađe ono što traži radeći na sebi.
„Ljudi često predugo čekaju da se jave za stručnu pomoć te im se tegobe pojačavaju i mogu progresirati do razine mentalnog poremećaja. Ali ni tada nije kasno. Stoga, onaj tko potraži pomoć, bilo to za oporavak ili napredak, već je na pola puta do cilja. Vrijeme u kojem smo, naglasilo je koliko je važno skrb o mentalnom zdravlju učiniti dostupnom i odgovarajućom“ zaključuje Morena Bojo.

 

Artinfo.ba

 

ART BLOG NAŠA DIJASPORA NATJEČAJI MARKETING POŠALJITE VIJEST
Svjetski dan mentalnog zdravlja

dan ment zdravlja

Svjetski dan mentalnog zdravlja


Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada, a cilj mu je podizanje svijesti o problemima mentalnog zdravlja diljem svijeta, kao i poticanje na ulaganje u sustav potpore.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja je „Mentalno zdravlje u svijetu nejednakosti“ čime se želi ukazati na to kako socijalni i ekonomski status, različitost, diskriminacija, ali i nejednak pristup zdravstvenim uslugama utječu na mentalno zdravlje ljudi.


Destigmatizacija


„Ovaj dan treba biti poticaj svim pružateljima usluga koji se bave mentalnim zdravljem, na razmjenu iskustava o njihovu radu i tomu što je još potrebno učiniti da zaštita mentalnog zdravlja postane dostupna“ mišljenja je naša sugovornica Morena Bojo, mag. psihologije i kognitivno-bihevioralni psihoterapeut pod supervizijom s kojom smo razgovarali povodom svjetskog Dana mentalnog zdravlja.

 

morena-bojo-profil.jpg

Foto: Morena Bojo


Po njenom mišljenju, još i važniji cilj obilježavanja ovoga dana jest destigmatizacija svega što se odnosi na mentalno zdravlje.
„Stigma je najveći neprijatelj liječenja, odlaska na tretmane psihoterapeutu, psihijatru, psihologu. To možemo pripisati i povijesnim činjenicama, ali i načinu prikazivanja istog putem filmova i emisija gdje su osobe s mentalnim poremećajima zatvarane u nehumane ustanove i bile odbačene. Jedino dugotrajnom i stalnom edukacijom djece i mladih možemo promijeniti iskrivljena uvjerenja kako bi shvatili i prihvatili psihološke poremećaje kao ravnopravnu bolest svim ostalim oboljenjima“ kazala je Bojo te dodala kako je jedan od najvećih mitova onaj da je psihoterapija potrebna samo „luđacima“.

Psihijatar ili psiholog

Često se zanimanje psiholog, psihijatar i psihoterapeut poistovjećuju, pa osobe koje imaju određene poteškoće odlažu svoj odlazak stručnjaku. Morena nam je razjasnila i ove pojmove:
„Srećom, danas je sve više ljudi upoznato s činjenicama koje ruše taj mit te se na traženje pomoći psihoterapeuta sve više gleda kao na znak zdrave brige o sebi. Svakim danom sve se više naglašava važnost brige o psihološkom zdravlju, jednako kao i fizičkom“. Stoga je sljedeće pojmove objasnila na naredni način:
Psihijatar je osoba koja je nakon završena studija medicine završila specijalizaciju iz psihijatrije. On se bavi liječenjem pacijenata koji pate od raznih vrsta psihičkih tegoba. Surađuje s psihoterapeutima i vrlo je važna osoba u liječenju mentalnih poremećaja koji zahtijevaju intenzivniju intervenciju. Glavni alat kojim se koristi su lijekovi što psiholozi i psihoterapeuti ne smiju koristiti.
Psiholog je osoba koja je završila studij psihologije i radom u različitim ustanovama pruža pomoć osobama s psihološkim poteškoćama. U svom radu psiholozi ne postavljaju medicinske dijagnoze i ne prepisuju lijekove, već se isključivo bave provođenjem psiholoških tretmana što uključuje intervju s klijentima, psihološko testiranje, psihološko savjetovanje i primjenu različitih psiholoških tehnika.
Psihoterapeuti mogu biti i psiholozi i psihijatri koji su nakon fakultetskog obrazovanja završili specijalističku edukaciju za neku vrstu psihoterapije (u trajanju od najmanje 4 godine). Psihoterapija je liječenje razgovorom kroz terapijski odnos i učinkovita je kod mnogih psihičkih stanja (anksioznost, depresija, panični napadi, fobije, alkoholizam, anoreksija, opsesivno-kompulzivne misli...)


Rad na sebi


Iako je psihoterapija nastala kao skup metoda, procedura i tehnika kojima je cilj bio liječiti psihičke poremećaje psihološkim sredstvima, kasnije je utvrđeno da od psihoterapije podjednako imaju koristi i pojedinci koji ne boluju od psihičkog poremećaja, već, jednostavno, žele raditi na sebi, otkriti svoje potencijale, nove izvore motivacije, nove uvide o sebi i drugima.
„Ljudi se odluče za psihoterapiju jer se kroz dulje vrijeme osjećaju depresivno, anksiozno ili ljutito. Drugi žele pomoć radi načina na koji neka kronična bolest utječe na njihovo emotivno i fizičko stanje. Osobe mogu doći jer imaju neke kratkotrajne probleme i žele pomoć kako bi brže isplovili iz njih. Moguće je da prolaze kroz razvod ili bolan prekid, suočavaju se s usamljenošću nakon što su djeca otišla od kuće, osjećaju se preplavljenim svojim novim poslom ili tuguju za preminulim članom obitelji“ priča nam Morena te zaključuje kako je svim ovim djelatnostima krajnji cilj je jednak, a to je činiti dobro i pomoći osobi da pronađe ono što traži radeći na sebi.
„Ljudi često predugo čekaju da se jave za stručnu pomoć te im se tegobe pojačavaju i mogu progresirati do razine mentalnog poremećaja. Ali ni tada nije kasno. Stoga, onaj tko potraži pomoć, bilo to za oporavak ili napredak, već je na pola puta do cilja. Vrijeme u kojem smo, naglasilo je koliko je važno skrb o mentalnom zdravlju učiniti dostupnom i odgovarajućom“ zaključuje Morena Bojo.

 

Artinfo.ba

 

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

E-mail

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2022 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17