pregled grudi dojke

DODIR KOJI ŽIVOT ZNAČI – PREGLED DOJKE

Točan uzrok nastanka raka dojke je nepoznat. No opće je poznato, da nekontroliran rast stanica, pa tako i stanica u tkivu dojke, tj. njihovo ubrzano umnožavanje (dioba) bez poznatog razloga dovodi do zloćudnih promjena u stanicama i nastanka raka. Nasuprot tome, poznati su čimbenici koji povećavaju rizik obolijevanja od raka dojke. On je na prvom mjestu među svim malignim bolestima od kojih obolijevaju žene. Prema posljednjim statistikama, u Europi svake dvije minute jedna žena oboli od raka dojke, a svakih šest minuta jedna žena umre. Iako je ta opaka bolest u visokom postotku izlječiva, jedini je lijek protiv nje pravodobno otkrivanje i uklanjanje rizičnih čimbenika. Prevencija podrazumijeva pozivanje žena koje su u rizičnoj skupini na mamografiju i educiranje djevojaka o važnosti pregleda te stvaranje specijaliziranih centara s multidisciplinarnim pristupom.

Unatoč uznapredovalim metodama liječenja, rak dojke  je i dalje najčešći pojedinačni uzrok smrti u žena u dobi od 35. do  69. godine. Ovi podaci upućuju na važnost prevencije i ranog otkrivanja raka dojke.

Iako nije poznato zbog čega nastaje, uočeno je da neki čimbenici povećavaju rizik razvoja raka dojke.

  • Spol – 100 puta više žena oboli od raka dojke od muškaraca.
  • Dob – Učestalost raka dojke raste s dobi, značajnije nakon 40 godine.
  • Pozitivna obiteljska anamneza - Veći rizik nose žene čije su majke, bake, sestre, kćeri i tete oboljele od raka dojke, pogotovo prije 50. godine. U nekim obiteljima postoji veća učestalost promjena (mutacija) tzv. BRCA1 i BRCA2 gena. Dok je očekivani rizik za razvoj raka dojke tijekom života 10-15%, kod žena s mutacijom BRCA1 i BRCA2 rizik je značajno veći i iznosi od 40% do 85%. Nasljeđe, odnosno mutirani BRCA geni odgovorni su za 5-10% svih tumora dojke. Danas je dostupno genetsko testiranje s ciljem otkrivanja mutacija kod članova visokorizičnih obitelji.
  • Izloženost nekim kemijskim supstancama ili ionizirajućem zračenju prije 30. godine (npr. zbog liječenja non-Hodgkin limfoma)
  • Prekomjerna tjelesna težina – Žene s prekomjernom tjelesnom težinom imaju više masnih stanica u kojima se stvara višak estrogena koji utječe na rast nekih tumora dojke (HER2 pozitivnih tumora).
  • Konzumacija alkohola – Alkohol oštećuje DNA i povećava razinu estrogena i drugih hormona koji pospješuju rast nekih tumora dojke. Žene koje tjedno konzumiraju 3-5 alkoholnih pića tjedno imaju 15% veći rizik od razvoja raka dojke.

Donosimo vam najvažnije savjete o prevenciji tumora dojke:

Obavezan ultrazvuk dojki do 25., mamografija sa 40

Svaka bi žena trebala prvi ultrazvuk dojki napraviti do 25. godine i prvu mamografiju oko 40. godine. Od mamografije nećete dobiti rak. Negativni učinci povezani s mamografskim skriningom odnose se na mogućnost dobivanja lažno pozitivnog nalaza. Suspektan nalaz zahtijeva dodatnu obradu i direktan je izvor stresa za ženu dok se ne isključi postojanje bolesti. Ipak, korist od pregleda je mnogo veća od, uvjetno rečeno, štete na razini pojedine žene kao i na razini populacije. Kod planiranja trudnoće, odnosno kod potvrde trudnoće, obavezno bi trebalo napraviti klinički pregled dojki i UZV. UZV dojki kod potvrde trudnoće treba biti zlatni standard. Nažalost djevojke i mlade žene uglavnom smatraju da su premlade i da o preventivnim pregledima trebaju razmišljati tek u četrdesetim i pedesetim godinama. Istina je da je veći broj oboljelih u starijim dobnim skupinama, ali sve je više i mlađih žena među oboljelima.

 

  1. Redoviti ginekološki pregledi

 

Djevojke bi uz liječnika obiteljske medicine i stomatologa trebale odabrati svog ginekologa čim postanu spolno aktivne. Zamolite za pomoć majku, stariju sestru, prijateljicu ili se jednostavno javite u neko savjetovalište za mlade ili obitelj i diskretno potražite savjet. Ti liječnici su ključni partneri tijekom cijelog života. Sve žene jednom godišnje trebaju odlaziti na pregled ginekologu te napraviti Papa-test i klinički pregled dojki. Na temelju tih pregleda dobivaju se upute za daljnje praćenje.

  1. Samopregled

Samopregled nije zamjena za dijagnostički pregled, ali je važan jer redovito pratite dojke i možete uočiti promjene. Najbitnije je da ćete tako razviti i provoditi brigu o zdravlju dojki. Preispitajte eventualno postojanje bolesti dojke u prvom koljenu u obitelji i ako je bilo raka dojke u užoj obitelji, kontrole moraju početi u dobi deset godina prije dobi u kojoj je oboljela npr. majka ili baka. U ocjeni rizika za razvoj raka dojke i planiranju kalendara preventivnih pregleda potrebno se konzultirati s liječnikom. Uz poznatije rizične faktore za razvoj raka dojke kao što je postojanje bolesti u prvom koljenu ili ranije liječenje raka dojke, novija istraživanja pokazuju da su važni čimbenici stres i rad u smjenama.

  1. Birajte što jedete

Birajte kvalitetnu hranu, a obroke temeljite na namirnicama biljnog podrijetla

    ograničite unos mesnih prerađevina i crvenog mesa, povećajte unos ribe

    jedite voće i povrće svaki dan

    izaberite cjelovite žitarice umjesto rafiniranih ugljikohidrata

    pijte dovoljno vode

    provjeravajte sastav proizvoda

    ograničite konzumaciju alkoholnih pića

    izbjegavajte stres, a ako je on dio vaše svakodnevice, nađite najbolji način za opuštanje.

  1. Uključite redovitu tjelovježbu
0
0
0
s2sdefault
  • Taxi

KALENDARBTN1in2019 brn

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

+387 (0) 62 349 560

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2019 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17