hrana sol

Kuhinjska sol ili natrij-klorid neophodna je za pravilno funkcioniranje organizma i ima ključnu ulogu u mnogim fiziološkim procesima. Sol, naime, pomaže u održavanju krvnog tlaka i u pravilnom radu živčanog sustava; ipak čini se da danas, ta ista tvar uzrokuje više štete nego dobrobiti za ljudski organizam. Razvojem prehrambene industrije, novim procesima prerađivanja hrane te težnjom za “okusima” današnji čovjek unosi prosječno oko 5 do 10 grama soli više u odnosu na fiziološke potrebe. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) dnevni unos soli za zdravu odraslu osobu iznosi oko 5 grama, a maksimalan unos ograničava se na 6 grama soli dnevno. Djeci je dovoljna puno manja količina soli, pa će čak 1 g soli dnevno biti dostatan za sve fiziološke potrebe malog organizma.
Glavni problem, ali i rješenje problema, soljenja je to što se na nju vrlo lako naviknuti. Ljudi koji jedu previše slanu hranu naviknu se na njen okus i onda im je normalno začinjena hrana neslana. Ako postepeno pojačavamo slanost, navikavat ćemo se na nju i vrlo brzo konzumirati puno više soli od preporučene dnevne doze.

NAVIKA

Dobra vijest je da je taj proces reverzibilan. Kao što se na sol navikavamo, tako se od nje možemo i odviknuti. Postepeno smanjujući slanost hrane, možemo se dovesti do toga da nam i normalno posoljeno jelo bude ukusno i taman po mjeri. Većina hrane sama po sebi sadrži dovoljno natrija, pa nije potrebno dodatno je soliti. Ono što možemo učiniti je saznati koju hranu nije potrebno dosoljavati, te koliko soliti onu koju je potrebno. Koliko god nam se bezukusnom činila u početku, sve što treba je ustrajati da se okusni pupoljci naviknu na manju slanost.
Zanimljivo je da se kroz kruh i pekarske proizvode u organizam dnevno unese oko 30 posto potrebne soli, a udjel se dodatno povećava ako su proizvodi posipani soli. Dugoročnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti mnoge su zemlje već doprinijele time što su u pekarskim proizvodima sol smanjile 10 - 15 posto.

Vrlo je značajno od djetinjstva stvoriti naviku pripravljanja i konzumiranja hrane s manje soli, a i misija je 2005. godine osnovane World Action on Salt and Health (WASH), poboljšanje zdravlja populacije širom svijeta uvođenjem postupnog smanjenja unosa soli. WASH potiče multi-nacionalne prehrambene kompanije da smanje sol u njihovim proizvodima te radi sa vladama u različitim zemljama naglašavajući potrebu za smanjenjem soli u prehrani ljudi.

Osjet slanoće izaziva natrijev klorid i druge ionizirane soli. Pri tome pomaže hormon aldosteron koji regulira razinu natrija u tijelu i koji povećava broj osjetila za slano. Odmah valja reći da ima ljudi koji 'prirođeno' vole jako slano i onih koji traže slabo slanu hranu.

Dugotrajne i sveobuhvatne akcije u svijetu, primjerice u Velikoj Britaniji ili Finskoj, donose prve pozitivne rezultate i smanjenje obolijevanja od krvožilnih bolesti. Postavljanje standarda u Velikoj Britaniji pridonijelo je tome da je u gotovoj hrani 45 posto manje soli nego prije četiri godine, a 84 posto gotove hrane je već dostignulo standarde koje je postavila Agencija za standarde hrane, a trebaju biti ostvareni do 2010. godine.

RAZNE KOMPLIKACIJE

Kuhinjska je sol jedan od glavnih uzroka povišenog krvnog tlaka, a u Hrvatskoj svaka treća osoba obolijeva od te bolesti. Stoga i ne čudi što od srčano-žilnih bolesti i moždanog udara u Hrvatskoj umire 52 posto ljudi. Još je niz bolesti koje se javljaju kao rezultat presoljavanja jela - od osteoporoze do karcinoma želuca
Pretjerani unos soli može dovesti do više komplikacija. Zbog toga što skuplja vodu, pretjerani unos natrija dovodi do stalne žeđi. Od viška tekućine, možemo početi oticati, nakupljati vodu i masnoću u tijelu. Dolazi i do visokog krvnog tlaka, pretjeranog rada bubrega, pa i pojave edema.

Budući da organizam pokušava izbaciti suvišan natrij, s njime izbacuje i kalcij, dovodi do osteoporoze i drugih problema s kostima. Najveći problem ipak su oni sa srcem i krvožilnim sustavom, što dolazi kao posljedica visokog tlaka.

Iako je više ljudi koji imaju problema s prevelikim unosom soli u organizam, postoje i oni koji pate od hiponatremije – manjka natrija u organizmu. Najčešće su to sportaši i ljudi čiji organizam troši više soli organizma nego što je se unese (na primjer, za vrijeme ljetnih vrućina, teškog fizičkog rada, neadekvatne prehrane i slično). Posljedice su pad krvnog tlaka i sve nuspojave koje idu s tim. Najprije se javlja bezvoljnost, glavobolja, nemogućnost koncentracije, a zatim i konfuzija, nesvjestica, grčevi u mišićima… problemi idu sve do kome.

Nedostatak natrija, odnosno elektrolita u organizmu, često se zamijeni za dehidraciju. U slučaju nesvjestice od teškog fizičkog napora ili velike vrućine, nije dovoljno samo napiti se vode. Važno je uz to unijeti i soli u tijelo. Unos elektrolita najbrže se postiže izotoničnim pićima, ali pomoći će i, primjerice, slani krekeri ili štapići.

 

Nikolina J

0
0
0
s2sdefault
  • Taxi

KALENDARBTN1in2019 brn

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

+387 (0) 62 349 560

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2019 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17