ART BLOG NAŠA DIJASPORA NATJEČAJI MARKETING POŠALJITE VIJEST
Budućnost pripada (že)nama 2021

ruba stolac

U okviru projekta Budućnost pripada (že)nama 2021 koji se provodi od strane Udruge MELIOR Mostar uz podršku sredstava iz FIGAP II programa, na portalu ARTinfo.ba moći ćete u sljedećem razdoblju uživati u inspirativnim pričama poduzetnica Bosne i Hercegovine iz više industrija. Tema današnjeg intervjua je turizam, upoznajte Rubu Velagić.

  • Možete li nam reći malo više o sebi i čime se bavite?

Nakon završenog fakulteta društvenih nauka, nisam bila sigurna u to što bi mogla biti moja karijerna odrednica. Bavila sam se različitim stvarima, ali ništa nije držalo pažnju i zainteresiranost. Igrom prilika, preselila sam se u Mostar (Blagaj), gdje sam počela raditi kao certificirani turistički vodič, te hostati na Airbnb-u imanje koje pripada mojoj porodici, a do tog momenta je bilo mjesto gdje smo se okupljali vikendima, kako svi živimo u Sarajevu. Korak po korak, razvila se ljubav prema turizmu i njegovoj praktičnoj primjeni, radu na terenu i hostanju, ali i generalno prema industriji, koju sam počela istraživati i u naučnom kontekstu razvoja destinacija, a posebno podrške i pomoći lokalnim pružateljima usluga. Ljubav prema Bosni i Hercegovini o kojoj sam svakodnevno pričala svojim grupama i gostima dobila je novi okvir. Pokušala sam svoje iskustvo i prikupljeno znanje prenijeti i na druge. Vodila sam projekt Stolac: raskršće civilizacija, gdje smo zajedno s kolegama iz Fondacije Mak Dizdar radili na razvoju destinacije Stolac, razvili smo prepoznatljiv vizualni identitet grada, turističku signalizaciju, educirali vodiče, kreirali jedan vrlo primjenljiv sistem razvoja mikro destinacije i na ostale gradove i općine u BiH. Nakon toga, počela sam raditi za međunarodne projekte koji u BIH podržavaju projekte namijenjene razvoju turizma, ali i kao konsultantica. Svoju priču nastavljam u USAID Turizam u nadi da će moj angažman doprinijeti razvoju Bosne i Hercegovine kao unikatne destinacije i tim pomoći lokalnim pružateljima usluga, kako bismo zajedno postavili standarde kvalitete i unaprijedili ponudu.

  • Za jednu mladu osobu imate već zavidno iskustvo u industriji turizma, što je izuzetno pohvalno, između ostalog ste bili i turistički vodič, smatrate li da su svi ti prethodni poslovi pomogli da se vi kao individua formirate i da su prethodili onome čime se bavite danas?

Ja nikad neću prestati biti vodič. To je najljepši posao na svijetu. Uvijek sam se osjećala kao domaćin svim svojim gostima i turama. Od njih sam naučila puno o državama i kulturama iz kojih dolaze. Svaki put nakon ture, osjećala bih se kao da sam otputovala u novi grad ili državu. Voljeti i baštiniti različitost je neophodno u ovom poslu. Često bih pitala svoje goste šta im se najviše sviđa u BiH, koja bi mjesta preporučili, gdje su sve bili, na čemu bismo trebali raditi. U glavi sam stvorila bazu iskustava i mišljenja koja su mi pomogla da kreiram objektivnu sliku turističke ponude u BIH, ali i da saznam za mnoga mjesta i atrakcije u BiH. To me motiviralo da obilazim državu, povezujem se s ljudima, dijelim svoja iskustava i budem kritički nastrojena, motivirajući suradnike da poboljšavaju ponudu i usluge tako da to odgovara zahtjevima i potrebama gostiju. Posao vodiča me naučio da prestanem gledati na turističke sadržaje svojim očima, a da počnem gledati očima gosta, razmišljati o njihovim potrebama, motivima, razlozima dolaska i sl. Mali Retreat (The Mystic's Dream) koji vodim u Blagaju bio je prostor da još bolje upoznam goste, njihove prijatelje i porodice, sa svakim od gostiju ostala sam u kontaktu, a naše ocjene 5,0 na Airbnb to dokazuju. Naši gosti osjećaju kao da su u posjeti svojoj porodici, stalno smo im na raspolaganju, upravo to me naučilo da se turizmom mogu baviti samo ljudi koji vole da ugađaju drugima i osjećaju zadovoljstvo kada pričaju o svojoj tradiciji i naslijeđu. Više nego bilo šta drugo, ovi poslovi su me formirali kako osobu, proširili vidike i u moje srce usadili motivaciju da uradim sve što je u mojoj moći da predstavimo najbolje od BiH ljudima koji proputuju pola svijeta da bi je vidjeli i doživjeli.

 

panor-hercegovina.jpg

 

  • U sklopu Vašeg rada u Fondaciji Mak Dizdar, bili ste rukovoditelj projekta kojim ste promovirali grad Stolac i njegovo kulturno nasljeđe, možete li naše čitatelje upoznati sa tim projektom?

Stolac je biser Hercegovine, oaza ljepote, povijesne i kulturne baštine, rodno mjesto mnogih bosanskohercegovačkih velikana i destinacija koja će tek biti otkrivena i čiji će potencijal tek biti prepoznat. U životu i profesionalnom razvoju je važno imati mentora, osobe od kojih učiš, koje ti pomažu da rasteš i ukazuju na put, nova znanja i vještine. Takvo zdravo okruženje za razvoj pružila mi je Fondacija Mak Dizdar čije rukovodstvo je prepoznalo ljubav koju gajim prema turizmu, Stocu i BiH. FMD djeluje od 2007. u BIH i provodi razne projekte s ciljem povezivanja mladih BH, mapiranja kulturno-povijesnog naslijeđa, očuvanja sjećanja i umjetničkog naslijeđa Maka Dizdara itd. Vode i Makovu Hižu u Stocu, koju bi trebali posjetiti svi Bosanci i Hercegovci, ali i inostrani gosti koji bi voljeli saznati više o književnosti i kulturi. Projekt koji smo sproveli 2020 zove se Stolac: raskršće civilizacija. Taj simbolični naziv zapravo je i natuknica onog sto smo željeli predstaviti: historijsku kompleksnost i raznolikost, mnoštvo kultura i civilizacija koje su na tom podneblju živjele i ostavile svoj trag, počevši od Antike i kolosalnog Daorsona, Srednjeg vijeka i mističnih stećaka, inspirativne arhitekture osmanskog doba, i daška europskog duha koji je došao s Austro-ugarima. Sve to Stolac krije u sebi. Čekao je da neko ispriča njegovu priču. Ja sam rukovodila implementacijom projekta, a koncept je razvio Gorčin Dizdar, PhD i ekspert za razvoj turizma. Model razvoja mikro-destinacije je primjenljiv i na druge lokalne zajednice. U kratkim crtama, prvo je potrebno popisati moguće atrakcije i kulturno-historijske spomenike, pronaći vjerodostojne izvore o njima, i uvezati ih u pješačku turu (vrijeme trajanja ture bi trebalo biti od 1,5 do 2,5 sata), nakon toga suhoparan historijski tekst je potrebno uvezati u turistički storytelling, a zatim i educirati vodiče da ga prenesu gostima. Kako bi svi bili dovoljno informirani, pa i oni koji ne žele turu s vodičem,  potrebno je dizajnirati i postaviti turističku signalizaciju na najvažnijim lokacijama. Ovaj proces prati vrlo važan segment, razvoj vizualnog identiteta grada koji je za ovaj projekt fantastično odradio Bor Dizdar. Nakon što se na ovaj način uspostavi infrastruktura, kreće promo kampanja kojom preko svih raspoloživih medija pokušamo doći do gostiju, prikazujući promo videe, fotografije i dijeleći iskustva s putovanja. Naša Emina Sarvan, menadžerica komunikacija okupila je desetine Influencera koji su pisali o Stocu, te vodila višemjesečnu promo kampanju, uključujući društvene medije, bilborde i tradicionalne medije. U Stocu smo organizirali i promo event, party kraj Bregave koji je privukao goste iz BIH i iz regije. Otvorili smo Centar za interpretaciju kulturne baštine StolacX koji je polazna tačka tura koje vode lokalni vodiči. Uvezali smo sadržaje oko Stoca, lokalne providere i smještajne kapacitete u višednevne pakete koji se prodaju na platformama kao što je Odmoriubih.ba. Rukovodstvo i članovi/ice Fondacije su uvijek spremni podijeliti svoje iskustvo i prezentirati ovaj model i drugim lokalnim zajednicama.

  • Na koji način bi se mogla unaprijediti turistička ponuda BiH, prema vašem dosadašnjem iskustvu?

Odgovor na ovo pitanje ima dvije dimenzije. Prvo su obaveze privatnog sektora, a drugo obaveze institucija i javnog sektora. Institucije BH, ministarstva, javne firme, turističke zajednice se moraju reformirati i osvijestiti činjenicu da je 2021., vrijeme kad su modernizacija i digitalizacija neophodne, od bukiranja karti za prijevoz, potrebe za veći broj nisko-budžetnih letova i povezivanja sa svjetskim centrima, do planske promocije destinacija na digitalnim medijima i međunarodnim sajmovima... Institucije države su dužne postaviti standarde i zakonske okvire, koje će privatni sektor poštivati, ali ti se okviri moraju iskomunicirati s privatnim sektorom. To je pravi put i jedini način da kreiramo okvire u kojima će se turizam razvijati. Nakon toga, vrlo često koristimo riječ održivost, ali ona nije samo financijska. Da unaprijedimo ponudu, moramo očuvati prirodne resurse i zaštititi ljepote BiH: rijeke, jezera, šume i kulturno-historijsko naslijeđe. Ekološka svijest nam je na najnižem mogućem nivou. Sramotne su divlje deponije, uništavanje rijeka mini hidrocentralama, nezainteresiranost vlasti da čuva i obilježi spomenike kulture, kao i mnoge druge deformacije koje usporavaju razvoj turizma i ekonomije generalno. S druge strane, moramo imati jasne propise za najrazličitije usluge, npr. sigurnosne kada je u pitanju adrenalin turizam, higijena i covid19 standardi u hotelijerstvu i gastro ponudi, pružatelji usluga moraju znati kako održavati objekte i bazene, kako diverzificirati ponudu, kako osigurati sigurnost pri boravku i sl. Narodi BH imaju tradiciju gostoprimstva, ali moramo ostati ljubazni i fokusirani na kvalitet ponude i onda kada raste broj gostiju i ostvaruje se financijska dobit, poštivanje uposlenika/ica  i ulaganje u njihove edukacije je vrlo važan segment održavanja kvaliteta. Udruživanje, zajednička nastojanja i razvoj strategija su put na koji moramo krenuti ako se vidimo kao prvoklasna turistička destinacija u budućnosti. Razmišljati inovativno, prilagođavati se vremenu i novim okolnostima, pratiti svjetske trendove i u kontinuitetu se educirati, opipavati potrebe gostiju i na bazi tih inputa kreirati ponude, kao i tražiti načine da produžimo sezonu i kreiramo ponude tokom cijele godine, digitalizirati se u što većoj mjeri koristeći platforme za prodaju i promociju, raditi na marketingu destinacija i promociji Bosne i Hercegovine. Ovo je mala država i moramo raditi zajedno i razmišljati u smjeru destinacijskog menadžmenta i smislenog razvoj ponuda. Najvažnije je uvijek sačuvati optimizam!

ruba-logo.jpg

 

  • Kakav je prema vašem mišljenju položaj žene u poduzetništvu u Bosni i Hercegovini?

Za mene kao feministkinju, položaj žene u BIH društvu je tema o kojoj moramo uporno govoriti kada god za to imamo priliku. Moramo krenuti od početka: patrijarhat, porodica i odgoj, različite startne pozicije, manjak motivacije, rodne uloge, diskriminacija na radnom mjestu, problem staklenog stropa i kritički promatrati svoju okolinu, koristeći svaku priliku da zahtijevamo ravnopravnost. Nažalost, dug je niz problema i izazova s kojima se žene BH i svijeta suočavaju, ali mnoge od njih su to sve prevladale i vode uspješne biznise, pogotovo u turizmu. Položaj poduzetnika/ica u BIH je generalno loš, zakonski okviri i nameti guše poduzetnike/ice, mladi se boje pokrenuti start-upe u strahu od birokratske životinje, pronalaze se alternativna rješenja ili jednostavno odlaze iz BIH u potrazi za sredinama u kojima će svoje ideje lakše realizirati. U ovom smislu, nema puno razlike u spolu. Ono što bih voljela vidjeti u budućnosti je udruživanje žena s ciljem pokretanja biznisa, međusobno ohrabrivanje i edukacije, prenošenje znanja i iskustava. Jedan predivan primjer je Gea.heal, prva ženska destilerija Hercegovine koje su pokrenule tri talentirane mlade žene. Nadam se da će uspješno poslovanje ovakvih biznisa, motivirati pokretanje novih. Naša obaveza kao žena i potrošača je da prepoznamo trud i kvalitet proizvoda i usluga, te ih nagradimo kupovinom.

  • Svjesni smo da je pojava virusa Covid-19 velikim dijelom utjecala na turizam u cijelom svijetu. Koliko je pandemija utjecala na turizam u Bosni i Hercegovini, te na koji način se provode projekti u turizmu s obzirom na nastalu situaciju?

Početak pandemije obilježen strahom i neizvjesnošću posebno je pogodio turizam. Kretanja su prestala, naše ulice su puste, agencije zatvorene. Pozicija u kojoj su se našli turistički radnici je jeziva. Ostavljeni na milost i nemilost, prepušteni sami sebi, pritisnuti kreditima i  obavezama prema državi, a bez ikakve nade da će ostvariti profit i prognoze kada bi se okolnosti mogle promijeniti. Svi smo se zamislili šta činiti i u kojem pravcu ići? Ja još uvijek nemam odgovor na to pitanje. Mi smo proveli StolacX u toku pandemije i okrenuli se nacionalnom tržištu. Domaći gosti su prepravili Stolac. Kuće s bazenima i vikendice diljem Hercegovine bile su pune u toku ljetne sezone. Platforme poput OdmoriuBiH su u toj situaciji prepoznale priliku i povezale lokalne goste s ponuđačima usluga. Bosanci i Hercegovci su počeli obilaziti svoju zemlju i uživati u ljepotama koje ona nudi.  Ovo je neki silver lining cijele situacije, ali mi smo malo, relativno siromašno tržište, nedovoljno da samostalno održimo turizam. Mnogo je stvari na koje ne možemo uticati, novi sojevi virusa, provođenje masovne vakcinacije i rezultati tog procesa...Svjetsko vijeće za putovanja i turizam otkrilo je katastrofalan utjecaj koji je COVID-19 imao na sektor putovanja i turizam - ogroman gubitak od oko 3,8 biliona eura. Iako je BIH imala rast prihoda od turizma do 16%  (2018), ne možemo očekivati da će oporavak biti brz. Bitno je postaviti sigurnosne standarde. Ne vjerujem da će se masovni turizam opet vratiti na način na koji je to prije bilo. Moramo se fokusirati na razvoj iskustava i ponuda s malim rizikom od zaraze. BIH je dobila safe travel stamp, pa nam preostaje da iskoristimo ovo vrijeme za reorganizaciju, prioritizaciju i uspostavljanje suradnje, kako bi bili spremni kada se turistička kretanja počnu vraćati u normalu.

  • U sklopu projekta „Budućnost pripada (že)nama 2021“ Udruga MELIOR Mostar, uz podršku sredstava FIGAP II programa, provodi brojne aktivnosti između ostalih i promociju poduzetnica u industriji turizma, prehrane i obnovljivih izvora energije. Smatrate li da je ovakav vid poticaja poduzetnicama potreban i da im doprinosi za daljnji razvoj?

Naravno. Razgovor, razmjena iskustava i povezivanje je ono što je neophodno ako želimo ići naprijed. Pojedinačno možemo dosegnuti do određene granice, ali to nije dovoljno. Ako želimo graditi održiv turizam, moramo se zajedničkim snagama pobrinuti za to da se čuje svačije mišljenje i da smo svi u službi iste ideje. Pitanje ženskog poduzetništva, je zapravo pitanje podrške, solidarnosti i kvalitete usluge, kao i savjetodavne uloge jedne poduzetnice prema drugoj, shvaćanje konkurencije kao razvojnog poticaja, a ne strah od nje. Sve aktivnosti u tom smislu i smjeru su i više nego dobrodošle i korisne.

  • Šta biste preporučili našim čitateljicama koje trenutno razmišljaju bi li se okušale u industriji turizma, te žele pokrenuti nešto svoje, koje su karakteristike uspješne poduzetnice?

Kako sam to već gore spomenula, mislim da je presudno otvoreno porazgovarati sam sa sobom i postaviti pitanja: da li volim, uživam i baštinim kulture i tradicije naroda u BiH; da li volim dijeliti znanja i iskustva života u BiH; da li uživam u ugošćavanju/pripremi hrane/vođenju tura? Da li sam tolerantna osoba, otvorenog srca svjesna kulturoloških razlika? Da li smatram da od svakog mogu nešto naučiti? Za kvalitetan posao u turizmu prvobitno je potrebna iskrenost, jer gosti to osjete. Od starta moramo težiti perfekcionizmu  i postaviti visoke standarde. Naravno da je financijska dobit od velike važnosti i nema smisla startati s biznisom koji dugoročno neće rezultirati ostvarivanjem profita, ali vrlo je važno biti zdrava konkurencija, ispravno procijeniti i odrediti cijene, komunicirati i uvezivati se s kolegama, biti inovativan i ne kopirati druge, nego razmisliti šta je to što me/moju uslugu ili proizvod čini posebnim i odvaja od drugih. Iskrenost, posvećenost, samokritičnost, strpljenje, radoznalost, inovativnost i optimizam su kombinacija osobina koje vode do uspjeha i rezultata!

 

logo-projek-zene.jpg

 

 

 

„Financijski podržano iz sredstava FIGAP II programa“


Program za implementaciju Gender akcionog plana BiH (FIGAP II program 2017-2020), rezultat je suradnje Agencije za ravnopravnost spolova BiH - Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BIH, Gender Centra Federacije BiH i Gender centra Republike Srpske, a njegov je cilj da osigura održivu provedbu Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine. Program podržava Kraljevina Švedske, koju predstavlja Ambasada Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini, putem razvojne agencije SIDA.“
„Financijski podržano iz sredstava FIGAP II programa“

0
0
0
s2sdefault

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

E-mail

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2021 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17