levi sestre 1

Potičući iz siromašne sefardske porodice od oca Jude i majke Estere, pet sestara Levi su zadužile Sarajevo više nego mnogi izvikani velikaši.

Žene u porodici Levi bile su u svakom pogledu iznimne. Na svoj način različite jedna od druge, one su ipak sve imale jednu zajedničku crtu: živjele su ispred svoga vremena. Laura, Rifka, Klara, Blanka i Nina su bile su samosvojne, nisu obraćale pažnju na mišljenje čaršije, na tradicionalne vjerske i društvene stege, same su zarađivale i svaka je imala svoj cilj kojem je težila ne mareći zbog negodovanja okoline.

Međutim, danas mnogi nisu ni čuli za ovih pet sestara iz Sarajeva, a sjećanje na njih, osim pojedinih autora, danas, nažalost, rijetko tko njeguje. Možda je vrijeme da im se odužimo, ako ništa, bar da podsjetimo na sve ono po čemu su bile posebne i velike.

Laura Papo Bohoreta

Laura, rođena Luna, bila je najstarija sestra i znamenita jugoslavenska feministkinja (slovi za prvu feministkinju na Balkanu), književnica i prevoditeljica. Njena rukopisna građa sačinjena od eseja, dramskih tekstova, slika o običajima i zbirki, kulturno je blago ovog podneblja. Gotovo cijelog života sakupljala je veliki broj starošpanjolskih romansi, koje se početkom 20. vijeka nisu više mogle čuti u Španiji, ali su pjevane i govorene u Bosni. Slovi za prvu feministkinju na Balkanu. Davala je satove francuskog, njemačkog i latinskog, i sama odgajala svoja dva sina, Leona i Barkohbu.

Njena studija La Mujer Sefardi de Bosna (Sefardske žene u Bosni) prva je na svijetu kulturografska i etnografska knjiga o sefardskoj ženi. Prekretnica u njenom socijalnom angažmanu bio je članak “Južnoslavenska žena u politici” (“Die Südslawische Frau in der Politik”), objavljen 1916. godine u bh. novinama koje su tiskane na njemačkom jeziku, “Bosnische Post”, gdje je Jelica Bernadzikowska Belović jedno poglavlje posvetila sefardskoj ženi u BiH.

Ugled i popularnost je stekla i kazališnim komadima koje je pisala na ladinu – jeziku sefardskih Židova. Na samom početku Drugog svjetskog rata i Holokausta, 1941. godine, oba su joj sina ustaše odvele u koncentracioni logor Jasenovac. Slomljena tugom i brigom, Laura se razboljela i umrla skrivena u sarajevskoj bolnici katoličkih sestara milosrdnica 1942. godine. Nije znala da su joj sinove ustaše ubile već na putu prema Jasenovcu. Sahranjena je na židovskom groblju u Sarajevu bez nadgrobnog spomenika, zaboravljena, gdje i danas počiva.

Rifka – Riki Levi

Rifka, od milja zvana Riki, bila je prva sarajevska profesionalna balerina, ali i prva sefardska balerina i primabalerina Narodnog pozorišta u Beogradu. Još od malih nogu Rifka je pokazivala svoj talent za ples. Zajedno uz pratnju sestre Klare na gitari 1919. godine, Riki je izvela kraći komad svoje najstarije sestre Laure pod nazivom “Spremanje za pesah”. Tom prilikom su je primijetili članovi kulturnog židovskog društva Benevolencija, pa postaje njihov član i nastupa na priredbama i proslavama.

Ubrzo, odlazi na baletsku školu u Zagrebu na usavršavanje. Prvi nastup u Sarajevu kao članica društva imala je 1920. godine. Školovanje je nastavila kod Karla Rejmonda u Beču, gdje je provela tri godine. Nakon povratka sa usavršavanja Riki dobiva angažman u Narodnom pozorištu u Beogradu. U periodu od 1923. do 1927. bila je igračica baleta u kazalištu, a od sezone 1926/7. postaje solo balerina. Važila je za najtalentiraniju jugoslavensku balerinu za stiliziranu grotesku, ali i za balerinu sa najboljim tjelesnim proporcijama.

Narodno pozoriše je 1932. godine šalje u Pariz na usavršavanje. Tamo je uzimala sate klasičnog ruskog baleta profesora Nikolaja Legata, nekadašnjeg prvaka ruskog carskog baleta, i gospođe Nižinski. Zajedno sa članovima Narodnog pozorišta nastupala je u Francuskoj, Grčkoj, Austriji, Čehoslovačkoj, Njemačkoj i Španiji.
Na vrhuncu karijere bila je od 1931. do 1934, i tada je važila za miljenicu beogradske baletske publike i po mnogima bila je najljepša Jugoslavenka. Riki je tokom godina karijere odigrala veliki broj karakternih i solo minijatura, među kojima su: Sladoled u Labudovom jezeru, Kanarinka i Bijela mačka u Začaranoj ljepotici, Ljubimče dvora i Arapka u Rajmondi, Beba u Vili lutaka, Pajac i Strijelica u Kopeliji, Mor u Don Kihotu i druge.

Rano ujutru šestog aprila 1941. Nijemci su bombardirali Beograd, a Riki uspijeva da pobjegne iz prijestolnice izbjegavši jedan od tri napada. Zahvaljujući prijateljima krila se u selu Grbavče, kod Ljiga, pod imenom Milica Marušić. Nakon rata ponovo se vraća u Narodno pozorište, ali ovoga puta kao kostimograf. Umrla je i sahranjena je 1968. godine u Njujorku, u koji je 1957. otišla zbog operacije kuka, uz epitaf „Sanjam Sarajevo“.

levi sestre 2

Klara Levi

Klara je bila vrsna muzičarka. Svirala je klavir, španjolsku gitaru i saz, često prativši Rifku u njenim ranim nastupima po sarajevskim sijelima, igrankama i zabavama. Predanja kažu da je zvuk stare Španije odzvanjao vratničkim i bjelavskim avlijama i baščama kada god bi ona njima šetala. Udala se za izvjesnog Splićanina iz porodice Dvorniković i također svoj životni put okončala u Njujorku, daleko od svog Vratnika.

Blanka Levi

Blanka, koja je važila za jednu od najnačitanijih Sarajki, udala se za prijeratnog sarajevskog industrijalca Metodija Kuića, koji će, iako simpatizer i financijer Narodnooslobodilačkog pokreta, proći poslijeratne komunističke kazamate kao narodni neprijatelj. U Beogradu je rodila kćerku Gordanu, koja će postati nagrađivana književnica najpoznatija po bestseleru „Cvat lipe na Balkanu“, u kojem je opjevala svoju majku i tetke. Taj roman je kasnije ekraniziran.

Nina Levi

Sestre Levi zajedno su držale i otmjeni salon šešira „Chapeau Chic Parisien“ koji se nalazio odmah prekoputa hotela Evrope i predstavljao prvi izraz ženskog poduzetništva u ovim krajevima, a o kojem danas, blizu stotinu godina kasnije, nevladine organizacije drže okrugle stolove i simpozije, tobože nas podučavajući da i žene moraju biti pokretači društvenog razvoja. Mozak salona bila je mirna i staložena Nina – peta sestra Levi, koja je sahranjena u Zagrebu, to dražesno obiteljsko čangrizalo, kako su je sestre nazivale.

artinfo.ba | preuzeto s portala lolamagazin.com

 

0
0
0
s2sdefault
  • Taxi

KALENDARBTN1in2019 brn

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

+387 (0) 62 349 560

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2019 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17