logonovi

 

btn facebook btn homebtn mobilni

Vedro

1°C

Kiseljak

Vedro

×

Napomena

There is no category chosen or category doesn't contain any items

Veselko Koroman kandidat za Nobelovu nagradu

veselko koroman

Akademik Veselko Koroman, po mnogima najveći hrvatski suvremeni pjesnik, koji živi u Radišićima kod Ljubuškog, dobitnik je brojnih književnih priznanja. Doznali smo kako je ovaj 84-godišnji pjesnik, pripovjedač, romanopisac, esejist, književni kritičar, književni povjesničar i antologičar kandidiran za najveće moguće priznanje – postao je hrvatski kandidat za Nobelovu nagradu iz književnosti, piše večernji list.

Nemjerljiv doprinos

Đuro Vidmarović, predsjednik Društva hrvatskih književnika, obrazlaže kandidaturu velikog pjesnika iz malih Radišića za najveće moguće priznanje: “Moj prijedlog da svake godine Društvo hrvatskih književnika istakne jednoga/jednu od svojih istaknutih članova kao kandidata za Nobelovu nagradu za književnost prihvatio je Upravni odbor. Složili smo se da to bude za 2018. godinu književnik Veselko Koroman, vjerojatno najveće pjesničko ime posljednjih desetljeća u suvremenome hrvatskom pjesništvu. Budući da je kolega Koroman član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Akademije znanosti i umjetnosti BiH, zamolili smo jednu i drugu da podrže našega kandidata kao zajedničkoga. HAZU, odnosno njezin Razred za književnost, nije prihvatio naš prijedlog jer oni žele, ako ističu kandidata, biti u tome samostalni. Nažalost, odgovor iz Sarajeva do danas nismo dobili. Koromanov doprinos očuvanju hrvatskoga jezika u Bosni i Hercegovini (koautor je i potpisnik Sarajevske deklaracije) je nemjerljiv. Cijeli njegov književni opus pridonosi tome, štoviše, taj je opus jedan od stupova književnosti Hrvata u BiH pisane hrvatskim književnim jezikom.” Vidmarović dodaje kako u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu nisu naivni i kako dobro znaju da su u dobivanje Nobelove nagrade za književnost upleteni i snažni izvanliterarni čimbenici te dodaje: “Zbog toga smo zamolili suradnju s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova RH. Međutim, već samim činom kandidiranja upozoravamo i podsjećamo Nobelov odbor, a time i njegove brojne suradnike, na hrvatsku književnost. Činjenica je kako smo to do sada olako shvaćali, a imamo, ili smo imali, književna imena dostojna Nobelove nagrade. Koliko se sjećam, posljednji je bio kandidiran pokojni Zlatko Tomičić, i to od Hrvatske akademije SAD-a. A što je s Nedjeljkom Fabrijem, Anđelkom Vuletićem, Ivanom Aralicom, Lukom Paljetkom, Mirom Gavranom, Tomislavom Marijanom Bilosnićem, Dubravkom Oraić-Tolić, Jasnom Melvinger…? Društvu hrvatskih književnika čast je što u svojim redovima ima tako snažnu književnu individualnost kao što je akademik Veselko Koroman.” Koroman je rođen 7. travnja 1934. godine u Radišićima kod Ljubuškog, školovao se u Ljubuškom, Mostaru i Sarajevu gdje je na Filozofskom fakultetu završio studij književnosti i filozofije. Radio je kao srednjoškolski profesor u više škola u BiH, s Makom Dizdarom uređivao je časopis “Život”, ali nakon koautorstva i potpisivanja Sarajevske deklaracije o hrvatskom jeziku (“Kada ćemo odgovoriti Grgi Gamulinu”) i članka “U cara Trajana kozje uši” oduzeto mu je uredničko mjesto, a dano korektorsko u nakladničkom poduzeću “Svjetlost”. Jedno vrijeme uređivao je časopis “Osvit” DHK Herceg Bosne, a kao književni povjesničar i antologičar svojim antologijama hrvatske proze, poezije i drame u Bosni i Hercegovini dao je veliki doprinos afirmaciji književnosti bh. Hrvata. Surađivao je sa 70-ak glasila, među kojima i s Večernjim listom. Veselko Koroman je prije izvjesnog vremena doznao za potvrdu kandidature za Nobelovu nagradu, ali zbog svoje poslovične skromnosti nije imao za shodno o tome izvijestiti medije. Čuli smo se s velikim pjesnikom, reče nam da je sama kandidatura veliko priznanje njegovu književnom djelu i da komentar o tome prepušta onima koji su ga kandidirali. Ovaj poeta iz “doline pjesnika” objavio je ukupno 476 pjesama, od čega je njih 115 uvršteno u 71 antologiju, a 214 doživjelo je prijevode na engleski, francuski, njemački, talijanski, španjolski i druge jezike. Objavio je ukupno 44 knjige, a u izdanju “Art rabica” i “Synopsisa” izišla su i Koromanova sabrana djela. Petar Gudelj kazao je da je Koroman ptica koja leti umjesto svih nas, Tonko Maroević reći će da zna dodirnuti nedodirljivo, a Slobodan P. Novak da je najintegrirajući hrvatski pjesnik.

Poleti, Koromane

Željko Ivanković, urednik Koromanovih sabranih djela, reći će da je Koroman autor bogate stvaralačke palete. No, u toj književnoj paleti poezija nekako najsnažnije sjaji. Željko Ivanković naglašava: “Poeziji koja ga je i učinila jednom od najvažnijih književnih pojava našega jezika posljednjih šest desetljeća, a poradi stvaralačkog erosa koji u sebi nosi, i dalje će pridavati središnje mjesto.”•

 

VEČERNJI LIST

Share

flink1flink1flink1

ARTlogofooter2015

Ovaj portal je član Vijeća internet portala u BiH

Copyright 2007-2016 ART company d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

 

designer17