Zbog ekonomske krize polovina poslodavaca u BiH prošle godine smanjila je plaće zaposlenima, a njih oko 30 posto otpustilo je radnike, što je ipak najmanje otkaza u odnosu na zemlje regije.
U Hrvatskoj je 38 posto poslodavaca, a u Srbiji čak 43 posto dodijelilo otkaze svojim zaposlenima.
Pokazalo je ovo istraživanje koje je sproveo site "poslovi.infostud.com" iz Srbije sa portalima za oglašavanje poslova u Hrvatskoj "MojPosao.net" i "Posao.ba" u BiH.
"Polovina ispitanih u BiH, Srbiji i Hrvatskoj strahuje za posao, dok su najskloniji promjeni poslova radnici u Srbiji, njih 70 posto. Radnici u BiH nalaze se u "zlatnoj sredini" sa 55 posto ispitanika, dok polovina Hrvata trenutno ne želi ili nije uopće spremno da promijeni svoj posao", navodi se u ovom istraživanju.
Većina nezaposlenih u BiH, odnosno njih 59 posto, reklo je da bi radilo bilo kakav posao, dok isto važi i za Srbiju i Hrvatsku, gdje se 65 posto ispitanika izjavilo da ne bira posao.
"Stavovi ispitanika o tome što je važno za pronalazak posla ne razlikuju se bez obzira na zemlju. Tako 71 posto ispitanika iz BiH, 73 posto iz Srbije i 70 posto iz Hrvatske misli da je veza najbitnija za dobivanje posla", navodi se u istraživanju.
Kada bi mogli da rade za idealnog poslodavca, gotovo trećina ispitanika iz sve tri zemlje izabrala bi privatnog stranog vlasnika.
"Oko 30 posto studenata u BiH, ali i Srbiji i Hrvatskoj vjeruje da posao može pronaći u periodu od jednog do tri mjeseca. Skoro polovina anketiranih iz Hrvatske smatra da je najbolje vrijeme za traženje posla još za vrijeme školovanja, dok oko 50 posto studenata u BiH i Srbiji ima stav da je idealan trenutak za pronalazak posla odmah po dobivanju diplome", navedeno je u istraživanju.
Najviše optimista nalazi se u Srbiji, gdje svaki treći ispitanik očekuje povišicu na poslu, dok je u BiH ovaj postotak znatno manji, odnosno njih 20 posto, a u Hrvatskoj se samo 15 posto nada povećanju plate.
Zaposleni u BiH, Srbiji i Hrvatskoj najčešće koriste društvene mreže za pronalazak i ostajanje u kontaktu sa prijateljima. Ipak, u poslovne svrhe koriste ih u 55 posto slučajeva, i to najviše za pronalazak poslovnih partnera, kontakt sa kolegama i praćenje stručnih informacija.
(Artinfo.ba/Ekapija.ba)


Komentiraj